Dok u Sarajevu SDA, SBiH i DF već pripremaju zajednički nastup u formiranju vlasti, u Srednjobosanskom kantonu (SBK) SDA ne smatra potrebnim ni razgovarati sa SBiH-om, jer računa na podršku HDZ-a 1990. Dvije različite političke računice otvaraju pitanje principijelnosti i stvarne vrijednosti koalicionog partnerstva.

Politički odnosi između Stranke demokratske akcije (SDA) i Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) pokazuju koliko se koalicione računice mogu razlikovati od jednog do drugog nivoa vlasti.

Dok u Sarajevu ove dvije stranke, zajedno s Demokratskom frontom (DF), pripremaju zajednički nastup u formiranju vlasti, u Srednjobosanskom kantonu SDA očigledno nema potrebu za pregovorima sa SBiH-om.

Razlika je posebno zanimljiva ako se podsjetimo na poruku koju je generalni sekretar SBiH-a Džemal Smajić uputio neposredno nakon izbora.

– „Stranka za BiH je stranka principa. S kim god budemo razgovarali, prvo će biti program na stolu. Kada partneri nisu bili spremni prihvatiti program, mi smo odustali od ulaska u vlast. Ukoliko žele da pokrenemo BiH zajedno, mi smo tu“, poručio je Smajić 4. oktobra, govoreći o očekivanjima svoje stranke u postizbornim pregovorima.

U tom trenutku Smajić je procjenjivao da bi SBiH mogla biti parlamentarna stranka u osam kantona, što bi joj omogućilo značajniju ulogu u formiranju vlasti.

SBiH nije potrebna za većinu u SBK

Međutim, nekoliko sedmica kasnije izjava predsjednika Kantonalnog odbora SDA SBK Asima Mekića pokazala je da takva očekivanja ne važe jednako u svim sredinama.

Govoreći za Oslobođenje o pregovorima i mogućim partnerima, Mekić je objasnio da SDA u Skupštini SBK očekuje 11 zastupnika, dok HDZ BiH ima osam mandata. Za imenovanje Vlade potrebna je dvotrećinska većina od 20 zastupnika.

SDA i HDZ BiH zajedno imaju 19 mandata, pa im je potrebna još jedna podrška.

Mekić je pritom otkrio na koga računaju:

– „Znam da su u intenzivnim razgovorima HDZBiH i HDZ 1990. Sa njihovim mandatima imali bi 21, a to je čak glas više nego što nam je potrebno“, izjavio je Mekić.

Na pitanje da li SDA razgovara i sa SDP-om, SBiH-om ili NiP-om kako bi eventualno osigurala širu podršku, odgovorio je:

– „Nismo imali razgovora s nekim od njih, zato što ne osjećamo potrebu, jer imamo dovoljnu većinu za formiranje vlade.“

Dakle, SBiH sa svoja dva zastupnika nije dio trenutne računice SDA u SBK. Umjesto nje, politički oslonac za potrebnu većinu traži se u HDZ-u 1990, koji također ima dva mandata.

Sarajevski dogovor: SDA i SBiH ponovo za istim stolom

Istovremeno, u Sarajevu se odvija sasvim drugačija politička priča.

Dana 3. novembra 2026. delegacije SDA, SBiH-a i DF-a sastale su se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, gdje su razgovarale o pripremama za formiranje vlasti u mandatnom periodu 2026–2030.

Potpredsjednik SDA Mirsad Zaimović objasnio je da je riječ o operativnom pripremnom sastanku i formiranju timova koji će usaglasiti programe.

– „Danas smo prije svega razgovarali o formiranju timova koji će uskladiti naše programe kako bismo prema ostalim partnerima na nivou Federacije i države nastupili s prijedlogom ključnih programskih smjernica i ciljeva koje želimo ostvariti u sljedećem mandatu“, rekao je Zaimović.

Dodao je da ove stranke ne žele pristati na uslovljavanja drugih političkih partnera.

Džemal Smajić potvrdio je spremnost SBiH-a za razgovore sa SDA i DF-om, naglašavajući da je jedan od njihovih prioriteta zaštita ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Prema izjavama učesnika sastanka, tri stranke namjeravaju zajednički nastupiti u formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i u većini kantona u kojima budu imale potrebnu većinu.

Politički pragmatizam ili dvostruki aršini?

Naravno, različiti odnosi snaga u parlamentima i kantonima mogu opravdati različite koalicione kombinacije. Nijedna stranka nije obavezna ulaziti u pregovore s političkim subjektom ako za to ne vidi interes ili potrebu.

Ipak, ostaje zanimljivo pitanje političke dosljednosti.

Ako je SBiH partner s kojim SDA u Sarajevu želi usaglašavati programe i zajednički nastupati u formiranju vlasti, zbog čega se u SBK razgovori s istom strankom smatraju nepotrebnim?

I obrnuto: ako SBiH insistira na principima i programskim ciljevima, kako objašnjava spremnost za zajednički politički nastup sa SDA na jednom nivou, dok je na drugom nivou ista ta SDA ne smatra potrebnim partnerom?

Za sada nema osnova tvrditi da je SBiH javno prihvatila takav odnos bez primjedbi, ali ni da je zbog njega dovela u pitanje saradnju sa SDA na drugim nivoima.

Upravo zato bilo bi zanimljivo čuti stav rukovodstva SBiH-a o ovoj razlici u pristupu.

Na kraju, nije sporno da stranke prave različite koalicije. Sporno pitanje za birače jeste koliko u takvim dogovorima ima principa, a koliko političke matematike.

Jer, ako je neko partner samo onda kada su njegovi mandati potrebni, onda se postavlja pitanje da li je riječ o stvarnom političkom partnerstvu ili o saradnji koja traje samo dok postoji zajednički interes.

Izvori: Oslobođenje, Vijesti.ba, Raport i RTVTK.

Izvori: N1 BiH, Oslobođenje, Raport i Radio Sarajevo. Analiza: LuPortal