Zabrana istovremenog rada ljekara u državnim i privatnim ustanovama, izjednačavanje javnog i privatnog zdravstva te drugačiji model finansiranja liječenja dio su inicijative koju kardiohirurg Dragan Milić zagovara već nekoliko godina. U novim političkim okolnostima Srbije ponovo se otvara pitanje hoće li takvi prijedlozi dobiti priliku za zakonsku realizaciju.

Kardiohirurg iz Niša Dragan Milić već duže vrijeme zagovara temeljne promjene u zdravstvenom sistemu Srbije, posebno kada je riječ o istovremenom radu ljekara u državnim ustanovama i privatnim klinikama.

Njegov prijedlog podrazumijeva donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim bi se ukinula mogućnost dvojne prakse, odnosno profesionalnog angažmana u oba sektora.

Milić je ovu ideju javno iznosio još 2022. godine, a u maju 2025. ponovo je zagovarao zakonsko razdvajanje javnog i privatnog zdravstva. U svojim obraćanjima upozorava na sukob interesa i mogućnost da pacijenti, suočeni s dugim listama čekanja u državnim ustanovama, zdravstvene usluge potraže u privatnim ordinacijama.

„Ili državno ili privatno“

Suština Milićevog prijedloga jeste da ljekari ubuduće biraju između rada u državnom i privatnom sektoru.

– „Nećeš moći da radiš i na jednom i na drugom mjestu. A da bismo bili fer, napravićemo da izjednačimo državno i privatno zdravstvo“, poručuje Milić u obraćanju čiji datum objavljivanja zasad nije potvrđen.

Njegova ideja ne podrazumijeva samo zabranu dvojne prakse, nego i uspostavljanje ravnopravnijih uslova poslovanja javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.

Milić smatra da bi takav model mogao smanjiti prostor za sukob interesa i omogućiti jasnije razdvajanje profesionalnih i ekonomskih interesa zdravstvenih radnika.

U istom obraćanju osvrnuo se i na vlastiti profesionalni položaj, navodeći da su se pojedinci radovali njegovom udaljavanju sa fakulteta i smjeni s mjesta direktora, jer je na njegovo mjesto postavljen direktor koji, prema njegovim riječima, radi i privatno.

Ove navode potrebno je posmatrati kao Milićevu ličnu interpretaciju događaja.

Zašto zdravstveni fond ne plaća privatne preglede?

Jedan od važnijih dijelova njegove inicijative odnosi se na finansiranje zdravstvenih usluga.

Milić postavlja pitanje zbog čega građani koji redovno uplaćuju zdravstveno osiguranje moraju dodatno plaćati preglede i liječenje kada se odluče za privatne zdravstvene ustanove.

– „Zašto danas Fond ne plaća privatne preglede?“, pita Milić.

Prema njegovom tumačenju, građani Srbije značajan dio zdravstvenih troškova snose direktno iz vlastitog džepa, uprkos tome što već uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje.

U obraćanju navodi da između 33 i 35 posto ukupnih troškova liječenja u Srbiji dolazi iz direktnih izdvajanja pacijenata.

Taj procenat zasad treba tretirati kao njegovu tvrdnju, dok se ne potvrdi odgovarajućim zvaničnim statističkim podacima.

Milićev prijedlog otvara pitanje mogućnosti da zdravstveni fond finansira određene usluge i u privatnim ustanovama koje ispunjavaju propisane uslove.

Takav model zahtijevao bi precizno definisanje usluga koje bi bile pokrivene osiguranjem, cijena, standarda kvaliteta i kontrole rada privatnih ustanova.

Promjena vlasti i mogućnost zdravstvene reforme

Promjena političke vlasti u Srbiji mogla bi otvoriti prostor za preispitivanje ranijih politika i reformu javnih sistema.

Zdravstvo je jedno od područja u kojem se očekuju rasprave o organizaciji rada, finansiranju, dostupnosti usluga i položaju zdravstvenih radnika.

Ipak, Milićev prijedlog ne treba predstavljati kao zvaničnu inicijativu nove vlasti niti kao zakon koji je već u proceduri.

Njegovi stavovi o ukidanju dvojne prakse poznati su odranije, a eventualno usvajanje takvog rješenja zavisit će od političkih prioriteta buduće vlade, parlamentarne većine i konkretnih zakonskih prijedloga.

Za građane Srbije, suština ove rasprave nije samo pitanje gdje ljekari rade, nego i koliko je zdravstvena zaštita dostupna, koliko košta i da li zdravstveno osiguranje pruža stvarnu zaštitu od visokih troškova liječenja.

Izvori: Danas, N1, javna obraćanja Dragana Milića.