Do nedavno, tačnije do 28.03.2024. JP Putevi i komunikacije je radilo nezakonito i nezakonito naplaćivslo parking o pisalo kazne za neplaćanje parkinga, po kojima su, prema komentarima na Fejsbuku, neki građani “završili na sudu”.

Odlučili smo da to malo bolje istražimo.

Na 27. redovnoj sjednici GV Lukavac, održanoj 28.03.2024.godine, od strane više vijećnika, pa i od samog direktora JP Putevi i komunikacije d.o.o. Lukavac, dobili smo potvrdu da je ovo preduzeće 2 godine radilo nelegalno, nelegalno naplaćivalo parking i neovlašteno i protuzakonito pisalo kazne i prijave onima koji nisu platili parking.

Čak je u obraćanju vijećnika Mujagića rečeno da je direktor tog preduzeća na kolegiju Vijeća rekao da je plaćanje parkinga bilo “na dobrovoljnoj osnovi”.

KRATKO PITANJE: AKO je bilo na dobrovoljnoj osnovi, zašto se onima koji nisu željeli “dobrovoljno” platili parking prijetilo kaznama – i naplaćivale kazne?

Tragom cijele priče, u kojoj su se pojavljivale i tvrdnje da su građani tuženi i da su kazne plaćali na Opštinskom sudu Lukavac, kontaltirali smo Opštinski sud Lukavac, i na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama Federacije BiH, zatražili da se očituju po sledećim pitanjima:

  • Na osnovu čega je Sud u Lukavcu prihvatao tužbe JP PiK kao validne i osnovane?
  • Da li je itko u Sudu u Lukavcu, i u jednom momentu, provjeravao validnost tih tužbi i da li pravni subjekt ima pravni osnov i pravo da ih u tom obliku podnosi protiv građana?
  • Na osnovu kojih zakonskih ili podzakonskih akata je sud donosio odluke u korist JU PiK u ovim slučajevima?
  • Da li postoji pravni osnov koji je omogućio JU PiK da podnosi tužbe protiv osoba koje nisu platile parking?
  • Koji su bili ključni pravni argumenti koje je sud uzeo u obzir prilikom donošenja presuda?
  • Da li je u toku bilo kakav proces preispitivanja validnosti presuda, profesionalne i morslne odgovornosti sudaca Općinskog suda Lukavac koji su sudili i potencijalno nezakonito presudili u korist subjekta koji nije ni imao pravnu osnovu da podnese tužbe?

Odgovor smo dobili u zakonskom roku, bio je kratak i jasan, i glasio je:

“Uvidom u CMS sisten utvrdeno je da ovaj sud nema zaprimljenih tužbi, odnosno
prekršajnih naloga od strane JP PIK d.o.o Lukavac.”

CMS (Case Management System) sistem u sudovima Federacije Bosne i Hercegovine je informacioni sistem koji se koristi za upravljanje i praćenje sudskih predmeta.

Kao što se može vidjeti iz odgovora Opštinskog suda Lukavac, JP PiK d.o.o. Lukavac, nikada ni protiv nijednog “prekršioca” koji nije (na dobrovoljnoj bazi) platio parking, nije podnijelo prekršajnu prijavu ovom nadležnom Sudu.

Sve u svemu, cijeli rad tog javnog preduzeća u tom periodu se može smatrati nezakonitim, a neovlašteno naplaćivanje parkinga pod prijetnjama kaznama se prema Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), potencijalno može svrstati u sledeća krivična djela:

Prevara (član 294.):
Ako neko lažno predstavlja da ima ovlaštenje za naplatu kazne za neplaćsnje parkinga i na taj način prevari ljude da mu plaćaju, to može biti okarakterisano kao prevara.

Prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, kazna za krivično djelo prevara propisana je u članu 294. Kazne se razlikuju zavisno od težine i okolnosti slučaja.

Član 294. – Prevara

Osnovni oblik prevare:

Ako neko dovede drugu osobu u zabludu lažnim prikazivanjem činjenica ili prikrivanjem činjenica s namjerom da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist, time prouzrokujući štetu oštećenome, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teži oblik prevare:

Ako je prevarom prouzrokovana znatna šteta ili ako je djelo počinjeno na organiziran način ili kao član grupe, kazna zatvora iznosi od jedne do deset godina.

Posebno teški oblik prevare:

Ako je prevarom prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili ako je djelo imalo za posljedicu teže narušavanje sigurnosti građana ili ekonomskog poretka, kazna zatvora iznosi od dvije do dvanaest godina.

Krivično djelo prevara obuhvata širok spektar radnji, pa se kazne prilagođavaju prema ozbiljnosti prekršaja i okolnostima počinjenja. U praksi, sudovi uzimaju u obzir sve relevantne činjenice i dokaze pri određivanju odgovarajuće kazne.

U određenim okolnostima, slučaj neovlaštene naplate parkinga može se povezati s krivičnim djelom iznude pod prijetnjom. Prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, iznuda je regulisana članom 295.

Član 295. – Iznuda

Osnovni oblik:
“Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist prijetnjom da će napasti na život ili tijelo, ili da će uništiti ili oštetiti imovinu drugoga, ili na drugi način primorava drugoga da što učini, ne učini ili trpi na štetu svoje ili tuđe imovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.”

Ako osoba ili grupa osoba koje se bave neovlaštenom naplatom parkinga koriste prijetnje ili prisilu kako bi primorali ljude da plate parking, to može biti okarakterisano kao iznuda. Na primjer, ako osobe koje naplaćuju parking prijete fizičkom nasiljem, oštećenjem imovine ili drugim oblicima prisile kako bi iznudili novac od vozača, to bi moglo ispuniti zakonske elemente krivičnog djela iznude.

Prijetnja kaznom, u smislu da se osoba prijeti pokretanjem prekršajnog postupka ili donošenjem odluke protiv nekoga, može biti relevantna u kontekstu krivičnog djela iznude ako se koristi kao sredstvo za iznudu novca ili druge imovinske koristi.

U pravnom kontekstu, prijetnja prekršajnim postupkom ili prekršajnom odlukom može se smatrati oblikom pritiska ili prisile, posebno ako se koristi kako bi se primorala osoba da plati nešto protivpravno ili kako bi se ostvarila druga imovinska korist. Na primjer, ako osoba ili grupa osoba prijete da će podići tužbu protiv nekoga ili da će dobiti negativnu ptekršajnu odluku ukoliko ne plate neovlašteno naplaćeni parking, to može biti okarakterisano kao iznuda.

Važno je napomenuti da svaki slučaj iznude zavisi od specifičnih okolnosti i dokaza koji se mogu prikupiti tokom istrage. Sud će analizirati sve relevantne činjenice i okolnosti kako bi utvrdio da li je došlo do iznude, uključujući i prijetnje prekršajni postupkom ako su one dio opisanog scenarija i ako su upotrijebljene kao sredstvo za iznudu novca ili druge imovinske koristi.

Elementi krivičnog djela iznude:

Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi:
– Postojanje namjere da se na nezakonit način pribavi imovinska korist.

Prijetnja ili prisila:
– Upotreba prijetnje nasiljem, oštećenjem imovine ili drugom vrstom prisile kako bi se primorala druga osoba da plati.

Proces:

Prijava i istraga:
Oštećena osoba može podnijeti prijavu policiji ili tužilaštvu, koje će zatim provesti istragu kako bi utvrdili sve relevantne činjenice i okolnosti.
Dokazi:
Dokazi mogu uključivati svjedočenja oštećenih, VIDEO SNIMKE, izjave svjedoka i druge relevantne dokaze koji potvrđuju postojanje prijetnji ili prisile.

OVO JE SADVIM JASNA POTVRDA DA GRAĐANI IMAJU PRAVO SNIMATI MOBITELOM I SITUACIJU I LICE KOJE IH DOVODI U NEUGODNU SITUACIJU.

Ako se tokom istrage utvrdi da su počinioci koristili prijetnje ili prisilu kako bi iznudili novac, može se podići optužnica za krivično djelo iznude, što nosi znatno strože kazne nego osnovni oblici prevara ili neovlaštenog bavljenja određenim zanimanjem.

Neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem (član 356.):
Ako neko naplaćuje parking i kazne za neplaćanje patkinga bez odgovarajuće dozvole ili ovlaštenja, može se smatrati da se bavi određenim zanimanjem neovlašteno.

  • Prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, krivično djelo neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem je regulisano članom 356.

Član 356. – Neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem

  • Osnovni oblik:
  • “Ko se neovlašteno bavi određenom privrednom ili drugom djelatnošću za koju je zakonom ili drugim propisom određeno da se može obavljati samo na osnovu odgovarajuće dozvole ili odobrenja nadležnog organa, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.“

ORGANIZOVANI KRIMINAL I UDRUŽIVANJE RADI VRŠENJA KRIVIČNOG DJELA

Osnivanje i rad preduzeća koje se bavi neovlaštenom i nezakonitom naplatom parkinga i kazni za neplaćanje parkinga može se smatrati udruživanjem radi vršenja krivičnih djela, kao što su prevara i iznuda.

Prema Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), postoji član koji se odnosi na organizovanje kriminalne grupe i udruživanje radi vršenja krivičnih djela:

Organizovani kriminal (član 342.):
Ako se nekoliko osoba udruži u cilju vršenja krivičnih djela, kao što su prevara i iznuda, to može biti kvalifikovano kao organizovani kriminal. Posebno se ovo odnosi na situacije gdje je organizacija preduzeća usmerena ka vršenju nezakonitih radnji radi sticanja protivpravne imovinske koristi.

Udruživanje radi vršenja krivičnih djela (član 349.):
Ako se više osoba udruži s namjerom da zajedno izvrše jedno ili više krivičnih djela, to može biti kvalifikovano kao udruživanje radi vršenja krivičnih djela.

U slučaju preduzeća koje sistematski i organizovano vrši nezakonitu naplatu parkinga i nsplatu kazni za neplaćanje parkinga, to bi moglo biti okarakterisano kao udruživanje radi vršenja krivičnih djela, naročito ako postoji dokazana namjera i organizacija u cilju vršenja tih nezakonitih aktivnosti.

Za tačno kvalifikovanje krivičnog djela i eventualne kazne, bitno je precizno utvrditi sve okolnosti i detalje slučaja.

U slučaju neovlaštene i nezakonite naplate parkinga i naplate kazni za neplaćanje parlinga, nadležne institucije za pokretanje krivičnog postupka po službenoj dužnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine su:

Policija:
Policijske uprave su prve nadležne institucije koje trebaju reagovati na prijavu nezakonitih aktivnosti. One prikupljaju informacije, dokaze i podnose izvještaj tužilaštvu o počinjenom krivičnom djelu.

Tužilaštvo:
Tužilaštvo je nadležno za pokretanje i vođenje krivičnog postupka. Nakon što primi izvještaj od policije, tužilaštvo donosi odluku o pokretanju istrage i podizanju optužnice.

Inspekcijski organi:
Inspekcije (npr. komunalna inspekcija) mogu također igrati ulogu u otkrivanju nezakonitih aktivnosti i podnošenju prijava nadležnim organima. Inspekcijski organi su obavezni obavijestiti policiju ili tužilaštvo o nezakonitim radnjama koje otkriju tokom svog rada.

U OVOM DLUČAJU BI SE INSPEKCIJSKI ORGANI GRADA LUKAVCA MOGLI SMATRATI SAUČESNICIMA U ČINJENJU KRIVIČNOG DJELA, JER SU ZNALI DA JP PIK D.O.O. LUKAVAC, NEMA ZAKONSKU OSNOVU ZA NAPLATU PARKINGA I KAZNI ZA NEPLAĆANKE PARKINGA, I SVJESNO NISU ISPUNILI SVOJU ZAKONSKU OBAVEZU DA TO PRIJAVE NAFLEŽNIM DRŽAVNIM ORGANIMA.

U praksi, kada se prijavi sumnja na krivično djelo kao što je neovlaštena naplata parkinga, građani ili druge zainteresovane strane mogu podnijeti prijavu policiji ili tužilaštvu. Nakon toga, policija provodi istragu i prikuplja dokaze, koje potom prosljeđuje tužilaštvu koje odlučuje o daljim koracima u krivičnom postupku.

Ako je gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika osnovalo preduzeće koje se bavi neovlaštenom i nezakonitom naplatom parkinga, a pritom podupiralo i finansiralo njegov rad, mogu postojati različite vrste zakonske odgovornosti za vijećnike i gradonačelnika:

Vijećnici

Krivična odgovornost:
Vijećnici mogu biti krivično odgovorni ako su znali ili morali znati da preduzeće vrši nezakonite aktivnosti i ako su, uprkos tome, glasali za osnivanje ili podržavali rad takvog preduzeća. Mogu se teretiti za saučesništvo u prevari, iznudi ili organizovanom kriminalu, zavisno od konkretnih dokaza i okolnosti.

Prekoračenje ovlasti:
Ako su vijećnici prekoračili svoje ovlasti ili zloupotrijebili svoj položaj u procesu donošenja odluka koje su dovele do nezakonitih aktivnosti, mogu se teretiti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti.

Gradonačelnik

Krivična odgovornost:
Gradonačelnik može biti krivično odgovoran kao inicijator ili organizator nezakonitih aktivnosti preduzeća. Ako je predložio osnivanje preduzeća s namjerom ili sa sviješću o mogućim nezakonitim radnjama, može biti odgovoran za prevaru, iznudu ili organizovani kriminal.

Zloupotreba položaja:
Gradonačelnik može biti odgovoran za zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti ako je iskoristio svoj položaj za iniciranje ili podržavanje nezakonitih aktivnosti.

Građansko-pravna odgovornost

Naknada štete:
Ako su nezakonite aktivnosti preduzeća dovele do štete građanima, oštećeni mogu podnijeti tužbe za naknadu štete protiv preduzeća, ali i protiv pojedinaca koji su odgovorni za donošenje odluka koje su dovele do štete, uključujući vijećnike i gradonačelnika.

(Zapamtite ovaj dio jer ćemo se na njega vratiti u jednom slučaju vezanom za JP Rad Lukavac)

Postupak

Istraga:
U takvim slučajevima, nadležne institucije (policija, tužilaštvo) trebaju provesti temeljitu istragu kako bi utvrdile sve relevantne činjenice i okolnosti. Posebno je važno utvrditi da li su vijećnici i gradonačelnik postupali s namjerom ili iz nehata, te kakve su konkretne radnje poduzimali.

Zakonska odgovornost vijećnika i gradonačelnika može varirati zavisno o dokazima i okolnostima svakog pojedinačnog slučaja, te je stoga važno sprovesti detaljnu pravnu analizu i istragu. U tu svrhu najjači dokazni materijal protiv njih su njohove javne izjave na djednicama Gradskog vijeća Lukavac.

Tužba za naknadu štete može se proširiti na zahtjev za naknadu nematerijalne štete (moralne štete) zbog pretrpljenog sramoćenja pred građanima koji su prisustvovali nezakonitom kažnjavanju osobe koja nije platila parking. Prema zakonu, nematerijalna šteta obuhvata duševne boli, strah, narušavanje ugleda, časti i dostojanstva, što uključuje i sramoćenje.

Pravna osnova za naknadu nematerijalne štete
U Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakon o obligacionim odnosima reguliše naknadu nematerijalne štete. Član 200. Zakona o obligacionim odnosima FBiH navodi da osoba koja je pretrpjela duševne boli zbog povrede prava ličnosti može tražiti pravičnu naknadu nematerijalne štete.

Elementi tužbe za naknadu nematerijalne štete

Dokaz povrede prava ličnosti:
Potrebno je dokazati da je došlo do povrede prava ličnosti (npr. ugleda, časti, dostojanstva) zbog nezakonitog kažnjavanja.

Uzročna veza:
Potrebno je pokazati uzročnu vezu između nezakonitog postupanja (kažnjavanje zbog neplaćanja parkinga) i pretrpljene nematerijalne štete (sramoćenja).

Dokazi o sramoćenju:
Dokazi mogu uključivati svjedočenja građana koji su prisustvovali događaju, medicinsku dokumentaciju koja ukazuje na posljedice sramoćenja (npr. psihološki stres), te druge relevantne dokaze.

Proces

Podnošenje tužbe:
Oštećena osoba može podnijeti tužbu nadležnom sudu za naknadu štete, uključujući i nematerijalnu štetu zbog sramoćen.

Vođenje postupka:
Sud će razmatrati sve relevantne dokaze i činjenice kako bi utvrdio da li postoji osnov za naknadu nematerijalne štete i, ako postoji, koliki iznos naknade je pravičan.

Ukoliko sud utvrdi da je oštećena osoba pretrpjela nematerijalnu štetu zbog sramoćenja, može dosuditi odgovarajuću naknadu za pretrpljene duševne boli i narušavanje ugleda.

Za kraj, moramo napomenuti da kada se uzme u obzir morslni profil osobe koja je na čelu JP PiK d.o.o. Lukavac, možda se ne bi ni trebalo čuditi što je dvije godine radilo nezakonito, iznuđivalo novac i pljačkalo građane grada Lukavca.

Dorektor JP Putevi i komunikacije je godpodin Niaz Fazlić, član SD BiH, bivši inspektor MUP-a TK, optužen i pravosnažno osuđen na 1.5 godinu zatvora, jer je zajedno sa kolegom Sinišom Jankovićem pomagao dilerima da prodaju narkotike.

Naime, Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Tuzli pod predsjedavanjem sutkinje Fetije Pašić 07.08.2008 god. izreklo je presudu u procesu koji se od aprila iste godine vodio protiv inspektora MUP-a Tuzlanskog kantona, Nijaza Fazlića i Siniše Jankovića, te dilera Anadina Mujanovića.

Optuženi inspektori Siniša Janković i Nijaz Fazlić osuđeni su na po 1.5 godinu zatvora jer su pomagali dilerima da prodaju narkotike. Anadin Mujanović, prvooptuženi u ovom slučaju, osuđen je na šest godina zatvora zbog dilanja drogom.