Ko je Slaven Kovačević, kandidat DF‑a za člana Predsjedništva BiH

Politički angažman i kandidatura DF-a obilježeni kontroverznim slučajem pred Evropskim sudom za ljudska prava

Slaven Kovačević je bosanskohercegovački političar, doktor političkih nauka i dugogodišnji savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, predstavnika Demokratske fronte (DF).

Rođen i obrazovan u Bosni i Hercegovini, Kovačević je stekao doktorat na Univerzitetu u Sarajevu, a politički angažman započeo je kroz rad u lokalnim strukturama vlasti prije nego što se pridružio timu Željka Komšića u Sarajevu.

Na Općim izborima 2026. godine Predsjedništvo Demokratske fronte izabralo je Slavena Kovačevića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Odluka stranačkog rukovodstva znači da će on, umjesto Komšića, koji po zakonu ne može nastupati kao kandidat nakon dva uzastopna mandata, biti nosilac najviše izvršne funkcije iz reda hrvatskog naroda.

Slučaj pred Evropskim sudom za ljudska prava

Kovačević je širu javnost privukao i pravnim postupkom pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, u kojem je tvrdio da mu je kao građaninu i glasaču u Bosni i Hercegovini povrijeđeno aktivno biračko pravo. On je smatrao da izborna pravila u BiH diskriminiraju birače, posebno u vezi sa izborom članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine, jer nisu omogućavala da svi građani glasaju za kandidate po vlastitom izboru u cijeloj državi.

U prvostepenoj presudi 2023. godine, Sud je u korist Kovačevića ocijenio da postoje elementi diskriminacije u izbornom sistemu. Međutim, nakon žalbe Bosne i Hercegovine ovaj slučaj je razmatrala Veliko vijeće ESLJP‑a, koje je 25. juna 2025. godine poništilo prvobitnu presudu i utvrdilo da Kovačević nije dokazao da mu je lično povrijeđeno pravo te da nema status žrtve u smislu Konvencije o ljudskim pravima.

U obrazloženju odluke Velikog vijeća navodi se da je Kovačević nastojao osporiti ustavno‑izborni poredak čitave države, što Sud ne tretira kao direktnu individualnu povredu, te je stava da su teritorijalne i etničke odredbe izbornog sistema dio kompleksne ustavne strukture BiH.

Nakon objave konačne odluke ESLJP‑a, Kovačević je reagirao ocjenjujući da presuda predstavlja pokušaj njegove diskreditacije i da Sud nije adekvatno razmotrio njegove argumente, uključujući i navode o prijetnjama koje je, prema njegovim riječima, doživio.

Ovaj slučaj dodatno je pokrenuo širu raspravu o izbornoj pravdi i pravima građana u Bosni i Hercegovini, ali i o kompleksnosti etničkih i teritorijalnih normi u državnim institucijama, uključujući Predsjedništvo i Parlament.

Izvori: