Dok domaće termoelektrane zbog nedostatka uglja rade na pola kapaciteta, BiH izveze stotine hiljada tona u inostranstvo – pitanje je ko i zašto profitira dok građani plaćaju skuplju struju.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa 2,5 milijarde tona dokazanih rezervi uglja, što bi, prema trenutnoj potrošnji, bilo dovoljno za čak 264 godine. Ipak, termoelektrane poput Tuzle ove zime rade naizmjenično zbog nedostatka uglja. Istovremeno, više od 850.000 tona uglja godišnje ide u Srbiju, što dodatno pogoršava domaću energetsku situaciju.
Federalni ministar energije Vedran Lakić u više navrata ističe da je potrebno povećati domaću proizvodnju, ali uprkos tome, uvoz električne energije raste, a građani na kraju snose trošak. Očito je da mnogo toga škripi u upravljanju Elektroprivredom BiH i rudnicima, dok se prioriteti pomjeraju od stvarnih potreba građana prema političko-ekonomskim interesima.
Ugalj i dalje predstavlja okosnicu elektroenergetskog sistema FBiH, sa oko 65% proizvodnje električne energije koja dolazi iz termoelektrana, ali paradoksalno – kad “nestane” uglja u zemlji koja ga ima u izobilju, svi problemi izlaze na površinu.
Izvor: TIP
