Od invazije 2003. godine do danas: ekonomski uticaj i politička kontrola

Sjedinjene Američke Države, od svoje invazije na Irak 2003. godine, efektivno kontrolišu dolare koje Irak zarađuje od nafte, što Washingtonu daje značajnu moć nad Bagdadom i regionalnim odnosima, uključujući Iran.

Upravljanje iračkim naftnim prihodima
Kontrola SAD-a nad iračkim prihodima od nafte prvenstveno proizlazi iz upravljanja ovim prihodima putem Federalne rezerve u New Yorku. Nakon invazije, Koaliciona privremena uprava (CPA), predvođena SAD-om, uspostavila je Fond za razvoj Iraka (DFI), koji je čuvan u New York Fedu.

DFI je osmišljen kako bi sakupljao iračke prihode od nafte i koristio ih za obnovu i razvoj zemlje, te kako bi zaštitio sredstva od pravnih zahtjeva povezanih sa vlašću Saddama Husseina. Predsjednik George W. Bush potpisao je izvršnu naredbu koja je kasnije obnavljana od strane svih predsjednika, čime je uspostavljen ovaj aranžman. DFI je postepeno postao račun Centralne banke Iraka u New Yorku, što ostaje slučaj i danas.

Uticaj na iračku ekonomiju i političku moć

Nafta čini oko 90% iračkog državnog budžeta, što Washingtonu daje značajnu kontrolu nad ekonomskom i političkom stabilnošću Iraka. Primjerice, kada je iračka vlada 2020. zatražila povlačenje američkih trupa, SAD su navodno prijetile ograničavanjem pristupa sredstvima u Federalnoj rezervi New Yorka, što je rezultiralo povlačenjem zahtjeva Bagdada.

Iako iračka vlada danas ima veću kontrolu nad finansijama nego u ranim godinama američke okupacije, odnos sa SAD-om i dalje pokazuje duboko prisustvo američkog uticaja na iračku ekonomiju.

Razlozi dugotrajnosti aranžmana

Zvaničnici iračke vlade navode da sistem osigurava finansijsku stabilnost i sigurnost državnih sredstava, pruža međunarodnu povjerenje u upravljanje prihodima od nafte, olakšava pristup dolarima za trgovinu i uvoz, te štiti prihode od eksternih zahtjeva i finansijskih šokova. Sistem također omogućava vladi da se odupre određenim akterima, uključujući grupe povezane s Iranom, koje traže manje restrikcija u pristupu dolarima.

Posljedice za Irak

Ograničen pristup američkim dolarima stvorio je paralelno, neformalno tržište dolara, gdje je cijena na crnom tržištu viša od zvaničnog kursa centralne banke. Taj razmak predstavlja riziko-premiju za transakcije van formalnog sistema. U posljednje vrijeme, američke sankcije protiv iračkih banaka i pojedinaca povezani s Iranom dodatno su pojačale kontrolu nad tokovima sredstava.

Trenutno stanje

Irački prihodi od nafte i dalje su pod nadzorom Federalne rezerve u New Yorku. Centralna banka Iraka ranije je koristila aukcije dolara kao glavni mehanizam snabdijevanja valuta, ali je aukcioni sistem formalno okončan početkom 2025. godine, pod američkim pritiskom, kako bi se spriječio transfer dolara sankcioniranim subjektima, posebno Iranu.

Izvor: Reuters / Analiza: Yousef Saba i Ahmed Rasheed