Teheran pokušava osigurati međunarodnu podršku i spriječiti nastavak rata s SAD-om. Nakon sastanka s Putinom, iranski zvaničnici razgovarali su s predstavnicima UAE, Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta, Omana i Turske. Istovremeno, Washington razmatra mogućnost nastavka velikih vojnih operacija protiv Irana.

Iran je intenzivirao diplomatske aktivnosti u trenutku kada se ponovo povećava mogućnost direktnog vojnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki predsjednik Donald Trump nije isključio mogućnost novih udara, poručujući da bi SAD mogle „uništiti ostatak Irana“.

Prema informacijama koje je objavio američki portal Axios, američka Centralna komanda (CENTCOM) priprema se za eventualni nastavak velikih vojnih operacija, a za njihovu realizaciju čeka se odluka iz Washingtona.

Teheran, s druge strane, pokušava diplomatskim kanalima osigurati povoljniju poziciju i spriječiti novu eskalaciju.

Sedam uslova za nastavak pregovora

Iran je u četvrtak, posredstvom Katara, predstavio novu prijedlogu SAD-u koja se odnosi na nuklearni program i okončanje rata. Međutim, Teheran je poručio da razgovori mogu početi tek nakon ispunjavanja sedam iranskih zahtjeva.

Među njima su ukidanje sankcija, odmrzavanje iranske imovine i okončanje američke pomorske blokade iranskih luka u području Hormuškog moreuza.

Iran ispunjavanje ovih uslova povezuje i s ponovnim otvaranjem Hormuškog moreuza za pomorski saobraćaj.

Iranski zvaničnici naglašavaju da bez ispunjavanja zahtjeva neće biti ni pregovora ni normalizacije plovidbe kroz ovaj strateški važan prolaz.

Washington, međutim, insistira da svaki sporazum o prekidu vatre mora uključivati i dogovor o iranskim nuklearnim kapacitetima.

Putin primio iranskog sigurnosnog zvaničnika

Posebnu pažnju privukao je sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i Mohsena Rezaeija, visokog zvaničnika iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, održan 5. novembra u Moskvi.

Rezaei je Putinu prenio poruku vrhovnog vođe Irana Mojtabe Khameneija. Sadržaj poruke nije objavljen, ali je iranski zvaničnik susret opisao kao izuzetno važnu razmjenu mišljenja.

Na sastanku su, prema dostupnim informacijama, razgovarali i o izgradnji gasovoda između Rusije i Irana. Projekat bi, prema Rezaeijevim riječima, mogao pomoći Iranu u ublažavanju nestašice prirodnog gasa, ali i omogućiti Rusiji plasman energenata na tržišta susjednih zemalja.

Saradnja Moskve i Teherana posljednjih godina postaje sve intenzivnija. Iran je Rusiji isporučivao bespilotne letjelice Shahed, koje su ruske snage modificirale i koristile u ratu protiv Ukrajine.

S druge strane, prema navodima Financial Timesa, Rusija je pristala isporučiti Iranu 90 lansera za precizno navođene rakete namijenjene helikopterima. List se poziva na dokumentaciju ruskog odbrambenog proizvođača za 2024. i 2025. godinu.

Ranije su se pojavile i informacije o ruskoj pomoći Iranu u razvoju određenih raketnih sistema, isporuci protivzračnih raketa Verba i razmjeni obavještajnih podataka.

Ovakva saradnja dobija dodatnu težinu jer su obje zemlje pod opsežnim zapadnim sankcijama, a njihovi interesi sve se češće podudaraju u suprotstavljanju američkom utjecaju.

Diplomatski razgovori s državama Zaljeva

Iran istovremeno pokušava spriječiti da se zemlje Perzijskog zaljeva ponovo nađu u središtu eventualnog sukoba.

Tokom prethodne faze rata iranske snage napadale su vojne objekte u državama koje na svojoj teritoriji imaju američku vojnu infrastrukturu, ali i određene civilne i energetske objekte.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi razgovarao je telefonom s ministrima vanjskih poslova UAE-a, Saudijske Arabije, Kuvajta, Turske i Omana, kao i s premijerom i ministrom vanjskih poslova Katara.

Tema razgovora bila je regionalna sigurnost, smanjenje napetosti i mogućnost diplomatskog rješenja.

Posebno je značajan razgovor s predstavnicima Katara, koji već ima važnu posredničku ulogu između Washingtona i Teherana.

Katar je istovremeno naglasio potrebu očuvanja slobode pomorske plovidbe, dok je Oman sigurnost prolaza kroz Hormuški moreuz označio kao jednu od ključnih tema.

Iran je, međutim, zadržao strogu kontrolu nad pomorskim saobraćajem kroz ovaj prolaz, uz određene izuzetke za Irak, Katar, Indiju i Kinu.

Trump ne isključuje nastavak rata

Trumpove prijetnje novim napadima dolaze nakon što je njegova Republikanska stranka pretrpjela ozbiljan izborni poraz na američkim međuizborima.

Jedan od razloga nezadovoljstva birača, prema analizi koju prenosi Al Jazeera, jeste rat s Iranom i rast cijena energenata koji je uslijedio.

Ipak, Trump nije odustao od mogućnosti vojne intervencije.

Bivši iranski diplomata Hadi Afghahi smatra da bi Teheran mogao olakšati postizanje sporazuma ukoliko i Washington pokaže spremnost na kompromis. Prema njegovoj procjeni, novi rat bi za Trumpa imao ozbiljne političke i ekonomske posljedice.

Ipak, neizvjesnost dodatno povećava utjecaj zagovornika oštrijeg pristupa Iranu unutar američke administracije.

U petak je i katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al Thani razgovarao telefonom s Trumpom o diplomatskim naporima za smirivanje regionalnih tenzija i mogućnosti postizanja sveobuhvatnog sporazuma.

Iran najavljuje širi odgovor na eventualni napad

Teheran je upozorio da bi eventualni novi američki napad izazvao znatno širu odmazdu nego ranije.

Iranski zvaničnici poručuju da bi legitimne mete mogle postati i države ili snage koje pomognu SAD-u u izvođenju napada na Iran.

Prema izjavama predstavnika iranskih vojnih struktura, odgovor ne bi bio ograničen samo na područje Perzijskog zaljeva.

Iranski mediji ranije su prenosili i upozorenja o mogućim napadima na podatkovne centre, komunikacijsku infrastrukturu i objekte povezane s umjetnom inteligencijom u zemljama Zaljeva.

Takve prijetnje dodatno povećavaju zabrinutost država koje se nalaze između američkih vojnih interesa i iranskog nastojanja da zadrži regionalni utjecaj.

Hormuški moreuz ostaje najveća tačka sukoba

Jedan od najvažnijih problema u pregovorima ostaje kontrola nad Hormuškim moreuzom, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi približno petina svjetskih isporuka nafte.

SAD je ranije izveo napade na iransko ostrvo Qeshm i područje Bandar Lengeha, koje se nalazi uz strateški važan pomorski prolaz.

Istovremeno, iranska Revolucionarna garda tvrdi da je najmanje sedam tankera ove sedmice zahvaćeno požarima nakon što su naišli na mine prilikom pokušaja prolaska neovlaštenim rutama u blizini Omana.

U petak su, prema tvrdnjama iranske Revolucionarne garde, još dva naftna tankera zaustavljena nakon udara u mine.

Iranska strana tvrdi da su brodovi pokušavali proći uz podršku američke vojske. Međutim, pomorske organizacije zasad nisu potvrdile najnovije incidente.

Washington je, s druge strane, uveo blokadu iranskih luka i pratio pojedine tankere kroz moreuz.

Diplomatija ili priprema za novi rat?

Najnoviji potezi pokazuju da Iran istovremeno pokušava ojačati odnose s Rusijom, uključiti regionalne države u diplomatske napore i povećati cijenu eventualne nove američke vojne intervencije.

Za Teheran je Hormuški moreuz jedan od najvažnijih pregovaračkih aduta, dok Washington nastoji spriječiti da Iran kontrolu nad ovim prolazom pretvori u dugoročno političko i ekonomsko sredstvo pritiska.

Sastanak Putina i Rezaeija, razgovori s državama Zaljeva i novi prijedlog upućen Washingtonu pokazuju da iranska diplomatija pokušava djelovati na više frontova.

Ipak, razlike u ključnim zahtjevima ostaju velike. SAD insistira na ograničavanju iranskih nuklearnih kapaciteta, dok Teheran traži ukidanje sankcija i prekid američke pomorske blokade.

U takvim okolnostima, diplomatski razgovori još ne znače da je opasnost od novog rata otklonjena.

Izvori: Al Jazeera, Reuters, Axios, Financial Times, Analiza: LuPortal

Naslovna: Al Jazeera