Iako Vlada TK ne može direktno uticati na cijene karata, kantonalne vlasti su u prošlosti sistematski kroz subvencije i privatizaciju omogućile monopol GIPS-a, pa sada itekako imaju i moralnu i zakonsku obavezu da spriječe zloupotrebu monopolskog položaja.

U postu na FB stranici javnog servisa RTVTK, za koju mnogi tvrde da je privatni javni servis Vlade TK, objavljena je fotografija na kojoj su lijevo premijer Halilagić i desno tekst:

“Historija javnog prevoza putnika i nekadašnjeg javnog preduzeća ‘GIPS’ d.d. Tuzla poznata je široj javnosti na ovim prostorima.
Vlada TK nema nikakve veze niti dodirnih tačaka s onim što se dešavalo u GIPS-u, njegovom privatizacijom, niti s odlukama i cijenama koje trenutno donosi ovo preduzeće.
Takođe, Kanton, uključujući Vladu i Skupštinu, nema zakonsku nadležnost nad javnim prevozom, jer je ova oblast isključiva odgovornost i nadležnost jedinica lokalne samouprave, tj. gradova i općina. Ovo predstavlja ključnu razliku u odnosu na Kanton Sarajevo, koji u svojoj nadležnosti ima komunalnu privredu, uključujući regulisanje javnog prevoza. Uprkos tome, često se pokušava napraviti neosnovana komparacija.
Ova situacija, međutim, ne znači da Vlada TK nije zainteresovana za rješavanje problema javnog prevoza. Naprotiv, Vlada izražava spremnost da pomogne, ali inicijativa, ideje, vizija i, prije svega, spremnost za trajno i efikasno rješavanje problema javnog prevoza moraju doći od gradova i općina.”

Pošto nema dodatnog teksta koji to konkretizuje, shvatili smo ovo kao izjavu kantonalnog premijera Irfana Halilagića, i tako se i odrrfili prema tome.

Ima li Vlada TK (u širem kontekstu) “dodirnih tačaka” sa svim time oko GIPS-a?

Prvo što u izjavi premijera Halilagića pada u oči je rečenica:

“Vlada TK nema nikakve veze niti dodirnih tačaka s onim što se dešavalo u GIPS-u, njegovom privatizacijom, niti s odlukama i cijenama koje trenutno donosi ovo preduzeće.”

Ova Vlada i ovaj premijer možda i nemaju direktno, ali je interesantno da je g. Halilagić “usehvio” da je proces privatizacije GIPS-a 2001. godine provela Agencija za privatizaciju Tuzlanskog kantona, koju su, uzgred budi rečeno, vodili kadrovi bliski SDA, jer su preduzeća poput GIPS-a, koja su pružala usluge na kantonalnom nivou, bila pod ingerencijom kantona nakon uspostave entitetskih i kantonalnih nadležnosti.


Dakle, vlasništvo i proces privatizacije bili su u nadležnosti Tuzlanskog kantona, a ne Grada Tuzle.

Najveća greška privatizacije bila je što su tokom nje privatnom licu prodane i autobuske stanice, što je bilo temelj za istiskivanje drugih prevoznika i uspostavljanje monopola.

U periodu oko 2001. godine, kada je izvršena privatizacija GIPS-a Tuzla, na čelu Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona bio je advokat Zijad Hasanhodžić, a kasnije, 2013. godine, funkciju direktora preuzeo je Nihad Okanović.

Istina je da sada “kanton, uključujući Vladu i Skupštinu, nema zakonsku nadležnost nad javnim prevozom“, ali itekako du imali pa i dalje imaju nadležnost i obavezu da spriječe monopolsko ponašanje u bilo kojoj grani privrede – pa i u javnom prevozu.

Kada se govori o monopolu i njegovom sprečavanju, na nivou kantona odgovornost za zaštitu konkurencije i sprečavanje monopola leži u nadležnosti kantonalnih antimonopolskih tijela, a glavnu odgovornost na kantonalnom nivou često imaju kantonalna ministarstva za privredu ili ministarstva za trgovinu, koja rade u saradnji s Agencijom za zaštitu konkurencije Federacije BiH.
Ove institucije mogu i moraju provoditi istrage u vezi s konkurencijom, pregledati poslovne prakse i poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se spriječio nastanak monopola i očuvala tržišna ravnoteža.

A jesu li?

Možda ova Vlada nema direktnu nadležnost za uticanje na cijenu karata, ali stranački ima punu moralnu odgovornost što je uopšte došlo do monopola, prvo kroz privatizaciju, a kasnije odgovornost dijeli sa svim prijašnjim vladsma što su uopšte dozvolile da GIPS ostvari monopol.

I sada je “najveći mač” baš u rukama Kantona, koji je dužan da se napokon pozabavi pojavama monopola u bilo kojem obliku.

Najlakše je vruć kompir gurnuti opštinama.

Ko je “sponzorisao” ostvarivanje monopola?

GIPS Tuzla je baš od Kantona u više navrata dobijao subvencije za kupovinu autobusa tokom nekoliko godina, a ključne godine u tom procesu uključuju:

  1. 2014. godina – Tuzlanski kanton je subvencionirao kupovinu autobusa za GIPS, a preduzeće je nabavilo nekoliko novih autobusa kako bi unaprijedilo svoj vozni park i poboljšalo usluge u javnom prijevozu. Sead Čaušević (SDP) bio je premijer Tuzlanskog kantona od 2014. do 2015. godine. Preuzeo je dužnost u januaru 2014. godine, a podnio je ostavku u julu 2015. godine.
  2. 2016. godina – Također su bile odobrene subvencije za nabavku autobusa, čime je GIPS nastavio proces modernizacije svog voznog parka. Bego Gutić (SDA) obnašao je funkciju premijera Tuzlanskog kantona (2014-2018)
  3. 2021. godina – Iako nisu bili direktni transferi, u ovoj godini postojale su najave za buduće subvencije u kontekstu podrške gradskom i kantonalnom prijevozu, uključujući i nabavku autobusa. GIPS je tražio pomoć za kupovinu ekološki prihvatljivijih vozila. Premijer Tuzlanskog kantona 2021. godine bio je Denijal Tulumović (SDA). On je preuzeo dužnost premijera u junu 2018. godine, nakon što je Bego Gutić podnio ostavku. Tulumović je obavljao ovu funkciju do 2022. godine.

NEZVANIČNO:

LuPortal je iz svojih izvora bliskih Kantonu došao do informacija da je GIPS ipak subvencioniran od strane Kantona, ali nismo uspjeli ubijediti izvor da nam isporuči materijalne dokaze za to, pa stoga ne tvrdimo da su podaci koji slijede u potpunosti tačni.

Međutim, pošto je u ovom momentu objavljivanje istih u opštem interesu javnosti, ipak smo odlučili da ih publikujemo, uz upozorenje da ih treba uzeti s rezervom.

Tekst prenosimo uz minimalne “kozmetičke” izmjene:

“GIPS Tuzla je u nekoliko navrata bio subvencioniran za širenje linija i poboljšanje javnog prijevoza. Subvencije su dolazile od lokalnih vlasti i kantona.

Konkretno:

  1. 2014-2015. godina – GIPS Tuzla je dobio subvencije od Vlade Tuzlanskog kantona kako bi održao postojeće linije i uveo nove. Subvencije su bile usmjerene na smanjenje cijena karata za korisnike i proširenje mreže linija prema novim područjima, uključujući i ruralna naselja.
  2. 2016. godina – U okviru subvencija, GIPS je nastavio sa širenjem linija, a pomoć je bila usmjerena na ekološke linije, koje su omogućile uvođenje ekološki prihvatljivijih vozila. Ove subvencije su bile ključne za unapređenje usluga i smanjenje emisije zagađivača
  3. 2021-2022. godina – Subvencije su bile osigurane kako bi se omogućilo proširenje broja linija prema novim naseljima i potrebama građana. GIPS je od Vlade Tuzlanskog kantona tražio dodatne subvencije za pokrivanje troškova prijevoza, jer je zbog pandemije i drugih izazova bio suočen s financijskim teškoćama.

Kantonalne vlasti su u nekoliko navrata pomagale u formiranju subvencioniranih linija, posebno za socijalno ugrožene kategorije putnika i ekološke linije koje su bile usmjerene na smanjenje emisije štetnih plinova.”