Dok se dio zaposlenih u javnim servisima buni protiv uređivačke politike i traži odgovornost rukovodstva, građani su upali u redakciju Informera i prekinuli program. Istovremeno, novinari nezavisnih medija upozoravaju na pritiske, a udruženja traže zaštitu medijskih sloboda.

Medijska scena u Srbiji suočava se s nizom događaja koji ponovo otvaraju pitanja uređivačke nezavisnosti, političkog uticaja, odgovornosti javnih servisa i sigurnosti novinara.

U samo nekoliko dana zabilježeni su protesti zaposlenih u medijima, ostavka urednika Radio-televizije Vojvodine (RTV), zahtjevi za smjenu rukovodstva Radio-televizije Srbije (RTS), ali i upad grupe građana u prostorije televizije Informer, tokom kojeg je prekinuto emitovanje programa.

Upad u Informer prekinuo program

Najdramatičniji događaj zbio se u ponedjeljak, 26. oktobra, kada je grupa građana ušla u prostorije televizije Informer u Beogradu. Među okupljenima bila je i Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Tokom emisije „Kolegijum“, koju vodi Dragan J. Vučićević, došlo je do verbalnog sukoba između okupljenih građana i zaposlenih. Program je prekinut, a Vučićević i dio zaposlenih napustili su studio. Prema izvještajima medija, došlo je i do naguravanja, dok su se ispred zgrade sukobili građani i policija.

Informer je događaj predstavio kao nasilan napad na redakciju, dok su drugi mediji izvještavali o ulasku građana, sukobu i prekidu programa. Tvrdnje o pojedinim težim oblicima nasilja i razmjerama materijalne štete potrebno je razlikovati od onoga što je nezavisno potvrđeno.

Studenti su se ogradili od poziva na upade u medije i institucije, pozivajući građane da se mirno raziđu.

Bez obzira na političku orijentaciju medija i sadržaj koji emituju, upadi u redakcije i ugrožavanje sigurnosti zaposlenih ne mogu biti zamjena za institucionalno rješavanje sporova. Istovremeno, pravo novinara na zaštitu ne isključuje javnu kritiku njihovog rada i zahtjeve za profesionalnom odgovornošću.

Zaposleni RTV-a traže promjene, urednik podnio ostavku

Istog dana, 26. oktobra, objavljeno je da je Nenad Ćaćić podnio ostavku na mjesto glavnog i odgovornog urednika Prvog programa RTV-a Vojvodina.

Ostavka je uslijedila nakon razgovora zaposlenih i predstavnika sindikata s generalnim direktorom RTV-a Goranom Karadžićem. Za vršioca dužnosti glavnog urednika imenovan je Blažo Popović, dok je za direktora programa postavljen Predrag Novković, nakon provedenog konkursa.

Predstavnik sindikata „Nezavisnost“ Darko Šper izjavio je da zaposleni žele program koji će raditi istinito, profesionalno i u interesu građana.

Dio zaposlenih uputio je i javno izvinjenje gledaocima, tvrdeći da javni servis godinama nije dosljedno ispunjavao svoju funkciju te kritikujući jednostrano i nekritičko izvještavanje.

Ovi potezi predstavljaju značajan događaj unutar javnog servisa, ali ostaje da se vidi hoće li promjene u rukovodstvu dovesti i do konkretnih promjena u uređivačkoj politici.

Ultimatum generalnoj direktorici RTS-a

Pritisak zaposlenih proširio se i na Radio-televiziju Srbije.

Sindikat medijskih radnika SMER zatražio je od generalne direktorice RTS-a Manje Grčić i rukovodstva televizije da podnesu neopozive ostavke do utorka, 27. oktobra, u 19.30 sati. Za slučaj da zahtjev ne bude ispunjen, najavljen je protest ispred zgrade RTS-a u Takovskoj ulici u Beogradu, u 20 sati.

Ostavku rukovodstva traži i dio zaposlenih okupljenih oko neformalne grupe „Naš protest“. Posebno su ukazali na odgovornost urednika Informativnog programa, navodeći da je potrebno preispitati sadržaje emitovane u vijestima, prilozima, razgovorima i Dnevniku.

Zaposleni su iznijeli optužbe o kršenju zakona i novinarskog kodeksa, ali te navode treba posmatrati kao njihove tvrdnje, a ne kao pravosnažno utvrđene činjenice.

Manja Grčić imenovana je za generalnu direktoricu RTS-a u februaru 2026. godine, na mandat od pet godina. Njeno imenovanje pratila su i pitanja u javnosti o stručnim kvalifikacijama i profesionalnim uslovima za obavljanje funkcije.

Za sada je važno razlikovati najavljene zahtjeve i proteste od eventualnih formalnih odluka o smjeni ili ostavci rukovodstva.

Protest nezavisnih medija zbog pritisaka

Nezadovoljstvo stanjem u medijima iskazali su i zaposleni u nekoliko nezavisnih redakcija.

U Beogradu je 20. oktobra održan zajednički protest zaposlenih u medijima N1, Nova.rs, TV Nova, Danas, Radar i Forbes Srbija. Okupljeni su poručili da žele zaštititi nezavisno novinarstvo i sačuvati uređivačku autonomiju svojih redakcija.

Podršku su im pružili i novinari i medijske organizacije iz drugih zemalja regiona, a slična okupljanja solidarnosti organizovana su u Podgorici, Zagrebu i Ljubljani.

Protest je pokazao da zabrinutost zbog položaja novinarstva u Srbiji ne dolazi samo iz javnih servisa nego i iz redakcija koje se predstavljaju kao nezavisne od vlasti.

Upozorenja o slobodi medija i sigurnosti novinara

Na probleme u medijskom okruženju ukazivala su i novinarska udruženja i organizacije koje prate slobodu medija.

Među temama koje su posljednjih dana privukle pažnju jesu sigurnost novinara tokom političkih okupljanja, pritisci na kritičke redakcije i uslovi u kojima mediji izvještavaju o izborima i političkim sukobima.

Posebnu pažnju izazvala su i upozorenja Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) o slučaju televizije Forum iz Prijepolja. Organizacija je 20. oktobra saopštila da je signal te televizije preuzet i da je tokom predizbornog skupa emitovan program Informera, dok je zadržan logo lokalnog medija. ANEM je zatražio reakciju nadležnih institucija.

Takvi navodi otvaraju dodatna pitanja o zaštiti medijskog pluralizma i sprečavanju neovlaštenog preuzimanja programa. Za konačne zaključke o odgovornosti potrebno je pratiti reakcije nadležnih institucija i rezultate eventualnih postupaka.

Sloboda medija nije privilegija nijedne redakcije

Događaji u Srbiji pokazuju koliko su međusobno povezani politički sukobi, uređivačka politika i povjerenje javnosti u medije.

Zahtjevi zaposlenih u RTS-u i RTV-u za promjenama ne mogu se svesti samo na kadrovska pitanja. Oni otvaraju širu raspravu o tome da li javni servisi ispunjavaju svoju zakonsku funkciju, pružaju li građanima pravovremene i uravnotežene informacije te jesu li njihovi urednici za svoj rad odgovorni javnosti.

S druge strane, ni kritike uređivačke politike ni nezadovoljstvo građana ne mogu opravdati ugrožavanje novinara i zaposlenih, prekid emitovanja ili upade u redakcije.

Sloboda medija podrazumijeva i pravo na kritiku i obavezu profesionalnog izvještavanja, ali i zaštitu novinara od nasilja i političkih pritisaka. Odgovornost za eventualna kršenja zakona treba utvrđivati kroz nadležne institucije, dok se o profesionalnom radu medija mora raspravljati na osnovu provjerljivih činjenica.

Predstojeći dani mogli bi pokazati hoće li zahtjevi zaposlenih dovesti do promjena u rukovodstvima javnih servisa i hoće li nadležne institucije reagovati na incidente koji su obilježili medijsku scenu Srbije.

Izvori: N1, Danas, RTS, 021.rs, Udruženje novinara Srbije (UNS), Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i izvještaji o događajima u redakciji Informera. Analiza: LuPortal.