Predsjednik SAD-a najavljuje milijarde dolara ulaganja nakon svrgavanja Madura, dok energetski giganti izbjegavaju javnu podršku

Američke naftne kompanije zasad ne potvrđuju tvrdnje predsjednika Donalda Trumpa da su spremne uložiti „milijarde i milijarde dolara“ u obnovu i eksploataciju naftne industrije Venecuele nakon svrgavanja predsjednika Nicolása Madura.

Trump je u više javnih nastupa izjavio da bi velike američke energetske korporacije imale ključnu ulogu u „popravljanju razorene infrastrukture“ i ponovnom pokretanju proizvodnje u zemlji koja posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu. Međutim, osim općenitih izjava, konkretne potvrde iz industrije zasad izostaju.

Chevron, jedina velika američka naftna kompanija koja još uvijek posluje u Venecueli, poručila je tek da djeluje u skladu s važećim zakonima i da joj je prioritet sigurnost zaposlenih i imovine. Ostali energetski giganti, poput ExxonMobila i ConocoPhillipsa, nisu odgovarali na upite medija.

Venecuela je prije više od pola stoljeća nacionalizirala svoju naftnu industriju, a 2007. godine dodatno je preuzela kontrolu nad projektima u kojima su učestvovale strane kompanije. Dok je Chevron prihvatio nove uslove, druge američke firme su napustile zemlju i kasnije dobile višemilionske arbitražne presude protiv Caracasa, koje Venecuela zbog sankcija i ekonomske krize nikada u potpunosti nije isplatila.

Trumpova administracija tvrdi da američki embargo na venecuelansku naftu ostaje na snazi, ali istovremeno šalje poruke da bi se američke kompanije mogle vratiti – uz uslov velikih ulaganja i političkih promjena u zemlji. Prema navodima američkih medija, pojedinim naftnim direktorima poručeno je da će eventualna kompenzacija za ranije zaplijenjenu imovinu zavisiti od njihove spremnosti da ponovo investiraju.

Iako Venecuela raspolaže s oko 17 posto svjetskih rezervi nafte, njena proizvodnja je decenijama u padu zbog lošeg upravljanja, korupcije, sankcija i nedostatka investicija. Stručnjaci procjenjuju da bi povratak proizvodnje na ozbiljniji nivo zahtijevao ulaganja veća od 100 milijardi dolara i godine političke stabilnosti.

Analitičari upozoravaju da će energetske kompanije biti oprezne, posebno u trenutku kada globalno tržište ulazi u fazu prezasićenosti i pada cijena nafte. Iskustva iz drugih zemalja u kojima su režimi rušeni spoljnim intervencijama dodatno povećavaju oprez investitora.

I dok Trump govori o „novoj zlatnoj eri“ za venecuelansku naftu pod američkim okriljem, u korporativnim odborima i međunarodnoj zajednici ostaje otvoreno pitanje – da li se iza političkih poruka krije realan plan ili tek još jedan rizičan geopolitički eksperiment.

Izvor: The Guardian