Dok bivši savjetnik u američkoj administraciji Elvir Klempić najavljuje mogućnost kongresnih istraga o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku i milionskom lobiranju Republike Srpske, iz Srbije stižu dodatne poruke: najavljuju se provjere porijekla imovine, a u javnosti se pojavljuju i zahtjevi za zabranu ulaska Dodiku te oduzimanje srbijanskog državljanstva i pasoša.

Politički položaj Milorada Dodika mogao bi se dodatno zakomplikovati zbog promjena političkih odnosa u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i novih političkih okolnosti u Srbiji. Dva procesa, iako institucionalno i politički različita, otvaraju pitanja koja se neposredno odnose na njegov politički utjecaj, finansijske aranžmane i imovinu izvan Bosne i Hercegovine.

U Washingtonu se očekuje da nova demokratska većina u Kongresu pojača nadzor nad administracijom predsjednika Donalda Trumpa, uključujući odluke o ukidanju sankcija Dodiku i višemilionske lobističke poslove vlasti Republike Srpske.

Istovremeno, političke promjene u Srbiji otvorile su mogućnost ozbiljnijih provjera porijekla imovine političara iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju nekretnine u susjednoj državi. U javnosti su se pojavili i zahtjevi da se Dodiku zabrani ulazak u Srbiju i oduzme državljanstvo, što bi otvorilo i pitanje njegovog srbijanskog pasoša.

Klempić: Kongres bi mogao pokrenuti istrage već u januaru

Elvir Klempić, bivši savjetnik u američkoj administraciji, u razgovoru za N1 ocijenio je da bi rezultati američkih međuizbora mogli značajno promijeniti odnos snaga u Washingtonu.

Demokrati su osvojili većinu u oba doma Kongresa, a novi saziv trebao bi preuzeti dužnost u januaru 2027. godine.

Klempić smatra da bi nova većina mogla znatno intenzivnije kontrolisati rad Trumpove administracije, posebno u pitanjima koja se odnose na vanjsku politiku, sankcije i finansijske aranžmane s političkim akterima iz drugih država.

Posebno je izdvojio pitanje zbog čega je Milorad Dodik uklonjen s američke liste sankcija.

Prema njegovim riječima, ta odluka nikada nije detaljno objašnjena američkoj javnosti, zbog čega bi nova kongresna većina mogla zahtijevati odgovore o tome ko je učestvovao u donošenju odluke, kakav je utjecaj imao lobistički sektor i kakvi su finansijski tokovi pratili te aktivnosti.

Klempić je upozorio da bi se istrage mogle otvoriti već od prvog dana novog kongresnog mandata u januaru.

„Kongres će tražiti ko je kupovao, a ne kupovao, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti“, poručio je Klempić.

Milionsko lobiranje RS-a pod lupom američkih medija

Da interesovanje za lobističke aktivnosti Republike Srpske u Washingtonu nije samo politička pretpostavka, pokazuju i istraživanja američkih medija.

Američki politički portal Semafor objavio je 8. oktobra 2026. godine istraživanje o vezama lobističke kompanije Continental Strategy s političkim krugom Donalda Trumpa i njenom angažmanu za Republiku Srpsku.

Prema dokumentaciji dostavljenoj američkom Ministarstvu pravde, vlasti RS-a dogovorile su plaćanje od 35.000 dolara mjesečno toj kompaniji za organizovanje sastanaka, uspostavljanje kontakata i povezivanje s važnim ljudima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti SAD-a.

Semafor navodi da je Republika Srpska od početka Trumpovog predsjedničkog mandata potpisala lobističke ugovore vrijedne najmanje devet miliona dolara.

U izvještaju se spominje i uloga bivšeg Trumpovog izbornog savjetnika Alexa Garcije, koji je pomagao u organizovanju sastanaka s ljudima iz Bijele kuće.

Semafor je pisao i o putovanju političkih savjetnika Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira u Bosnu i Hercegovinu, kao i o njihovim vezama s lobističkim krugovima angažovanim za interese RS-a.

Važno je, međutim, razlikovati dokumentovane lobističke angažmane od tvrdnji o eventualnim nezakonitim radnjama. Samo angažovanje lobista za zastupanje interesa stranog klijenta nije nezakonito u SAD-u. Američki zakon FARA zahtijeva registraciju i transparentno prijavljivanje takvih aktivnosti.

Upravo bi provjera da li su svi angažmani pravilno prijavljeni, ko ih je finansirao i kakve su usluge stvarno pružene mogla biti jedan od pravaca budućeg kongresnog nadzora.

Američki senatori već su tražili sankcije Dodiku

Pitanje Dodikovog političkog djelovanja već je bilo predmet konkretnih inicijativa u američkom Kongresu.

Grupa američkih senatora i članova Predstavničkog doma, među kojima su Jeanne Shaheen, Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin, Thom Tillis i Elizabeth Warren, uputila je 27. marta 2026. godine pismo državnom sekretaru Marcu Rubiju i ministru finansija Scottu Bessentu.

Zatražili su ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, upozoravajući na secesionističku retoriku, saradnju sa stranim akterima i aktivnosti koje, prema njihovoj ocjeni, ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum.

Posebno su ukazali na mogućnost da se aktivnosti vlasti RS-a kojima se preko lobista zagovara nezavisnost entiteta mogu tretirati kao osnov za sankcije prema odredbama američkog Zakona o odbrani za fiskalnu 2026. godinu.

Ova inicijativa pokazuje da nezadovoljstvo dijela američkih zakonodavaca odnosom Trumpove administracije prema Dodiku postoji već mjesecima i da nije nastalo tek nakon posljednjih izbora.

Ipak, važno je naglasiti da Kongres ne uvodi pojedinačne sankcije neposredno putem istraga. On može tražiti dokumentaciju, održavati saslušanja, kontrolisati rad administracije i predlagati zakonske mjere, dok konkretne odluke o sankcijama provodi izvršna vlast.

Srbija: Provjere imovine mogle bi obuhvatiti i Dodika

Dok se u Washingtonu otvara mogućnost pojačanog nadzora nad lobiranjem, političke promjene u Srbiji mogle bi imati posljedice i po imovinske interese pojedinih političara iz Bosne i Hercegovine.

Prema izvještaju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je 6. novembra prenio N1, predstavnici Studentske liste najavili su da bi jedan od prioriteta nove vlasti trebalo biti utvrđivanje porijekla imovine i oduzimanje one za koju se dokaže da je nezakonito stečena.

Najave se ne odnose samo na domaće političare nego i na strane državljane koji posjeduju imovinu u Srbiji.

U tom kontekstu posebno se spominje vila Milorada Dodika u beogradskom naselju Dedinje.

CIN je još 2009. godine objavio da je Dodik vilu kupio za 850.000 eura, isplatio kupoprodajnu cijenu i upisao se kao vlasnik, dok je kredit za kupovinu podigao osam mjeseci kasnije.

Tužilaštvo BiH istragu o ovom slučaju vodi od 2015. godine. U proljeće 2026. saopćeno je da nema značajnijeg napretka, između ostalog zbog nedostavljanja potrebne dokumentacije iz Srbije.

Dodikov advokat Goran Bubić tvrdi da je kupovina bila regularna i da nije počinjeno krivično djelo.

Predstavnici Studentske liste najavljuju i provjere povezanih kompanija, poslovnih interesa i imovine osoba koje imaju dvojno državljanstvo ili poslovne veze sa Srbijom.

Za sada je riječ o političkim najavama, a ne o već pokrenutim postupcima protiv Dodika.

U Srbiji se pojavili i zahtjevi za oduzimanje državljanstva

Dodatnu političku dimenziju predstavlja reakcija dijela javnosti u Srbiji nakon političkih promjena i Dodikove podrške Aleksandru Vučiću uoči izbora.

Prema pisanju portala N24 od 27. oktobra, na društvenim mrežama pojavili su se zahtjevi da se Dodiku zabrani ulazak u Srbiju i oduzme srbijansko državljanstvo.

U pojedinim reakcijama spominje se i oduzimanje imovine koju posjeduje u Srbiji.

Ove poruke predstavljaju javne i političke zahtjeve pojedinaca, a ne odluke srbijanskih institucija. Nema potvrde da je pokrenut službeni postupak za oduzimanje Dodikovog državljanstva, pasoša ili zabranu ulaska u Srbiju.

Ipak, činjenica da se takvi zahtjevi pojavljuju u javnosti pokazuje promjenu dijela političke atmosfere u Srbiji, gdje Dodik više ne može računati na bezrezervnu podršku svih političkih i društvenih aktera.

Šta sve ovo znači za Dodika i Republiku Srpsku?

Američki i srbijanski procesi imaju različitu pravnu osnovu, ali bi mogli otvoriti nekoliko važnih pitanja za Milorada Dodika i političko rukovodstvo Republike Srpske.

U SAD-u bi novi Kongres mogao tražiti objašnjenja o ukidanju sankcija, finansiranju lobističkih kompanija i vezama između političkih konsultantskih firmi i administracije Donalda Trumpa.

U Srbiji bi eventualna realizacija najavljenih mjera mogla dovesti do detaljnijih provjera porijekla imovine političara iz BiH, uključujući nekretnine koje se nalaze na teritoriji te države.

Istovremeno, javni zahtjevi za oduzimanje Dodikovog državljanstva i pasoša pokazuju da se političke reakcije na njegovu podršku dosadašnjoj vlasti u Srbiji više ne ograničavaju samo na kritike.

Ipak, ne treba poistovjećivati političke najave, javne zahtjeve i stvarne institucionalne postupke. Nijedna od ovih okolnosti sama po sebi ne znači da su Dodiku automatski ugroženi imovina, državljanstvo ili sloboda kretanja.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno hoće li se najavljeni nadzor u Washingtonu pretvoriti u konkretne istrage i hoće li institucije Srbije početi efikasnije sarađivati u predmetima koji se odnose na imovinu političara iz BiH.

Ukoliko se to dogodi, posljedice bi mogle biti mnogo značajnije od trenutnih političkih poruka. Prvi ozbiljniji odgovori očekuju se nakon preuzimanja mandata novog američkog Kongresa u januaru 2027. godine.

Izvori: Semafor – američko istraživanje o lobiranju RS-a i vezama s Trumpovim političkim krugom, Odbor za vanjske poslove Senata SAD-a – pismo senatora i kongresmena o sankcijama Dodiku, N1 BiH – razgovor s Elvirom Klempićem, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) – imovina političara u Srbiji, N1 BiH – najave provjera imovine u Srbiji, N24 – zahtjevi za zabranu ulaska i oduzimanje državljanstva. Istraživanje i obrada: LuPortal