Manje od 24 sata nakon izbornog poraza Srpske napredne stranke otkazan je poslovni skup investicionog fonda Vista Rika, koji se u medijskim istraživanjima povezuje s ljudima bliskim vrhu dosadašnje vlasti. Fond je tokom 2025. godine više nego udvostručio neto imovinu, dok poreske pogodnosti koje omogućavaju ulaganje dijela poreskih obaveza u investicione fondove otvaraju pitanja o privilegijama najbogatijih građana.

Otkazan skup nakon izbornog poraza

Tatjana Vukić, direktorica fonda Vista Rika, otkazala je skup „Kapital u pokretu – Outlook 2027“, planiran za 29. oktobar u beogradskom klubu „Privrednik“.

Prema pisanju nedjeljnika „Vreme“, obavještenje o odgađanju poslano je manje od 24 sata nakon parlamentarnih izbora na kojima je, prema navodima tog medija, SNS doživio težak poraz od Studentske liste.

Kao razlog navedeno je dodatno usklađivanje organizacionih detalja i termina, a održavanje skupa najavljeno je za početak decembra.

Samo otkazivanje ne dokazuje da je fond u problemima niti da je odluka direktno povezana s izbornim rezultatom. Ipak, vremenski slijed događaja otvara pitanje kako će političke promjene utjecati na poslovne krugove povezane s dosadašnjim centrima moći.

Fond povezan s ljudima bliskim vlasti

Fondove Vista Rica Invest i Vista Rica Corporate osnovali su Vojislav Nedić, otac bivšeg generalnog sekretara Vlade Srbije Novaka Nedića, i Tatjana Vukić, koja se u medijskim izvještajima povezuje s Andrejem Vučićem, bratom predsjednika Srbije.

Među ulagačima koje spominju medijska istraživanja nalaze se pojedinci iz poslovnih i političkih krugova bliskih dosadašnjoj vlasti, uključujući Igora Brnabića, Predraga Malog, Ostoju Mijailovića i Aleksandra Galića.

„Radar“ je ranije objavio da je Galić, vlasnik kompanije Galens, u fond kao fizičko lice uplatio 12,8 miliona eura.

Sama ulaganja nisu dokaz nezakonitosti. Međutim, povezanost velikog kapitala, političkih veza i poreskih pogodnosti opravdava zahtjev za većom transparentnošću.

Imovina fonda porasla za više od 30 miliona eura

Prema podacima koje prenosi „Vreme“, neto imovina fonda Vista Rica Invest porasla je sa 27,2 miliona eura početkom 2025. na 57,4 miliona eura krajem godine.

Rast od približno 30,2 miliona eura, odnosno više od 100 posto, bio je veći nego kod pojedinih fondova kojima upravljaju velike banke.

Za potpunu ocjenu poslovanja potrebno je analizirati strukturu ulaganja, porijeklo kapitala, prinose i korištenje poreskih pogodnosti.

Kako je zakon omogućio poreske pogodnosti?

Izmjene Zakona o porezu na dohodak građana, koje se primjenjuju od januara 2023. godine, omogućile su da se, pod propisanim uslovima, dio poreskih obaveza usmjeri u alternativne investicione fondove umjesto u državni budžet.

Kako je pisao BIRN, takvo rješenje otvorilo je prostor za značajne poreske pogodnosti građanima s visokim primanjima.

„Vreme“ je ukazalo i na mogućnost da se novac uplati u fond krajem godine, a zatim povuče početkom naredne. Da li je takva mogućnost u konkretnim slučajevima korištena protivno svrsi zakona ili propisima, pitanje je za nadležne institucije.

Iako se ovakve mjere mogu opravdavati podsticanjem investicija, ostaje pitanje ko od njih ima najveću korist i koliko država time gubi potencijalnih budžetskih prihoda.

Slučaj koji zahtijeva odgovore

Dodatnu pažnju izazvali su javni istupi Danijele Maletić, nekadašnje pomoćnice direktora Uprave za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija Srbije.

Prema pisanju „Vremena“, Maletić je govorila o istraživanju transakcija povezanih s fondom Vista Rika i okolnostima vlastitog hapšenja. U njenim istupima spominje se i slučaj u kojem je osoba podigla milion eura s računa, a zatim dio novca prebacila u fond.

Ove navode treba provjeravati na osnovu dokumentacije i rezultata nezavisnih istraga. Uplata novca u fond sama po sebi nije dokaz pranja novca, ali eventualne sumnjive transakcije zahtijevaju djelotvoran nadzor.

Hoće li se promijeniti sistem ili samo vlast?

Otkazivanje jednog poslovnog skupa možda je samo organizaciona odluka. Međutim, slučaj Vista Rika otvara šire pitanje odnosa političke moći, velikog kapitala i državnih institucija.

Izborni poraz SNS-a ne znači automatski nestanak poslovnih mreža koje su se razvijale tokom godina. One mogu nastaviti poslovati i nakon političkih promjena.

Zato će pravi test biti hoće li institucije osigurati transparentnost finansijskih tokova, provjeravati porijeklo kapitala i jednako primjenjivati zakon na sve, bez obzira na političke i poslovne veze.

Promjena vlasti nije isto što i promjena sistema. Ako se promijene samo politički akteri, dok poreske privilegije i eventualne sporne poslovne prakse ostanu netaknute, građani neće dobiti suštinsku promjenu.

Pitanje fonda Vista Rika zato nije samo pitanje sudbine jednog investicionog fonda, nego i pitanje hoće li nova politička stvarnost u Srbiji donijeti veću finansijsku transparentnost.

Izvor: Vreme, uz navode i ranija istraživanja BIRN-a, Radara i Nove ekonomije.