Sudovi dosuđuju milione u korist državnog javnog servisa, ali pravosnažne presude same po sebi ne znače i naplaćen novac. Blokada računa RTRS-a otvara pitanje koliko će BHRT zaista uspjeti naplatiti od dugovanja i može li taj novac stići prije nego što finansijska kriza dodatno ugrozi njegovo funkcionisanje.

Tri izvršne presude, 23,5 miliona KM – ali naplata i dalje pod znakom pitanja

Okružni privredni sud u Banjoj Luci donio je 23. oktobra novo rješenje o blokadi računa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), ovaj put zbog 2,5 miliona KM duga prema BHRT-u. Riječ je o trećoj izvršnoj presudi u korist državnog javnog servisa, a ukupna vrijednost potraživanja obuhvaćenih ovim presudama iznosi približno 23,5 miliona KM.

Ipak, najvažnije pitanje za BHRT nije koliko je sudskih odluka doneseno, nego koliko će novca zaista biti naplaćeno i kada će postati raspoloživ za finansiranje rada javnog servisa.

Od 5,5 do 23,5 miliona KM: šta je do sada odlučeno?

Prema dostupnim izvještajima, sudski postupci rezultirali su s tri izvršne presude:

  • 5,5 miliona KM – po prvoj presudi, zbog koje su računi RTRS-a blokirani još u julu 2026. godine.
  • 15,5 miliona KM – nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske u septembru, odlučujući po reviziji BHRT-a, preinačio raniju odluku Višeg privrednog suda u Banjoj Luci.
  • 2,5 miliona KM – po najnovijem rješenju o blokadi računa iz oktobra.

Zbir ovih iznosa je 23,5 miliona KM. Međutim, vrijednost pravosnažnih presuda ne treba poistovjećivati s iznosom koji je BHRT već naplatio.

Novac je, prema RTRS-u, rezervisan, ali BHRT ga ne može povući

Posebno je značajan slučaj prve presude od 5,5 miliona KM.

RTRS je saopćio da su sredstva rezervisana, ali da Okružni privredni sud u Banjoj Luci još nije odgovorio na njihov prigovor. Zbog toga, prema navodima RTRS-a, BHRT nije u mogućnosti povući taj novac.

Upravo se na ovom primjeru vidi razlika između sudske pobjede i stvarne naplate potraživanja. Čak i kada postoji pravosnažna odluka, postupak izvršenja može ostati otvoren dok se ne riješe procesna pitanja koja utiču na isplatu.

Zbog toga je opravdano tražiti odgovor na nekoliko konkretnih pitanja: U kojoj je fazi postupak izvršenja? Zašto se čeka odluka o prigovoru? Kada će BHRT moći raspolagati sredstvima koja su, prema tvrdnjama RTRS-a, već rezervisana?

Odgovori na ta pitanja važniji su od samog objavljivanja novih iznosa presuda.

Dugovanja nisu nastala preko noći

Spor između BHRT-a i RTRS-a povezan je s raspodjelom prihoda od RTV takse, koja se godinama ne provodi na način predviđen zakonom.

Član 23. Zakona o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH propisuje da BHRT-u pripada 50 posto ukupno naplaćene RTV takse i 50 posto neto prihoda od marketinškog oglašavanja, dok RTRS-u i Federalnoj televiziji pripada po 25 posto od oba izvora prihoda. Zakon predviđa uplatu prihoda na jedinstveni račun i njihovu raspodjelu javnim servisima.

Prema ranijim navodima Uprave BHRT-a, ukupni dug RTRS-a po osnovu neuplaćenog dijela RTV takse premašio je 105 miliona KM. Taj iznos predstavlja šire potraživanje koje BHRT navodi, a ne iznos koji je automatski obuhvaćen s tri navedene izvršne presude.

To je važna razlika: čak i naplata svih 23,5 miliona KM ne bi nužno značila da je riješen cjelokupan finansijski spor između dva javna emitera.

Finansijska kriza RTRS-a dodatno komplikuje situaciju

RTRS tvrdi da su blokade računa ozbiljno ugrozile njegovo poslovanje, isplatu plata zaposlenima, proizvodnju programa i naplatu RTV takse. Upozorava i da bi finansijske poteškoće mogle pogoditi sva tri javna emitera.

Vlada Republike Srpske je, prema izvještaju N1 od 23. oktobra, odobrila jednokratnu pomoć od 910.500 KM za 607 radnika RTRS-a, odnosno 1.500 KM po radniku, radi ublažavanja posljedica blokade računa.

Ova pomoć namijenjena je radnicima RTRS-a i ne predstavlja uplatu duga BHRT-u. Ipak, pokazuje koliko je pitanje naplate sudskih potraživanja povezano sa širim problemom finansiranja javnih servisa.

Pri tome, tvrdnje RTRS-a o posljedicama blokade ne mijenjaju obavezu izvršenja pravosnažnih sudskih odluka. Istovremeno, interes javnosti zahtijeva da se pronađe zakonito rješenje koje neće dugoročno ugroziti radnike, program i osnovnu funkciju javnih emitera.

Šta BHRT može očekivati i ko treba dati odgovore?

U ovom trenutku nema dovoljno javno dostupnih podataka da bi se pouzdano prognoziralo kada će BHRT dobiti novac po svim navedenim presudama. Za to su potrebne precizne informacije o stanju svakog izvršnog postupka, eventualnim prigovorima i raspoloživim sredstvima.

Zato bi Uprava BHRT-a, nadležni sudovi i odgovorni u sistemu javnog emitovanja trebali javnosti predočiti:

  • koliko je novca do sada stvarno naplaćeno po izvršnim presudama;
  • koliko je sredstava blokirano ili rezervisano, ali još nije isplaćeno;
  • u kojoj su fazi pojedinačni postupci i šta konkretno sprečava isplatu;
  • kako će se osigurati redovna raspodjela RTV takse u skladu sa zakonom i izbjeći nastanak novih dugovanja.

Pravosnažna presuda jeste važna pobjeda za BHRT, ali ona sama ne plaća račune, ne isplaćuje plate i ne osigurava proizvodnju programa. To može učiniti tek stvarno naplaćen novac.

Zato pitanje iz naslova ostaje ključno: koliko BHRT-u pomažu presude ako se njihovi finansijski efekti ne osjete onda kada su javnom servisu najpotrebniji?

Izvori: N1 BiH, Oslobođenje, Zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH

Isttaživanje i analiza: LuPortal