Među osobama kojima je zabranjen ulazak nalaze se političari, novinari i akademici konzervativnih i islamističkih stavova. Baku ih optužuje za ugrožavanje nacionalne sigurnosti i pozivanje na nasilno rušenje vlasti, dok je sud u Bakuu izdao i međunarodne naloge za hapšenje sedam osoba iz Turske.

Azerbejdžan je zabranio ulazak u zemlju za 31 državljanina Turske, optužujući ih da su svojim objavama na društvenim mrežama ugrožavali nacionalnu sigurnost i zagovarali nasilno svrgavanje vlasti u Bakuu. Ova odluka dodatno je zaoštrila odnose dviju zemalja, koje povezuju bliske etničke, kulturne, historijske i vjerske veze.

U središtu spora nalazi se odluka azerbejdžanskih vlasti iz prošlog mjeseca o zabrani nošenja hidžaba u osnovnim i srednjim školama. Ta mjera izazvala je proteste u Turskoj, a rasprava o pravu na nošenje vjerskih obilježja prerasla je u ozbiljan diplomatski spor između tradicionalno bliskih saveznika.

Azerbejdžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da su osobe obuhvaćene zabranom koristile i nasilnu retoriku povezanu s, kako je navedeno, „vjerskim radikalizmom“.

Među zabranjenima istaknuti političari, novinari i akademici

Na spisku se nalazi Fatih Erbakan, predsjednik turske ultrakonzervativne Stranke novog blagostanja, koji je javno kritikovao predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.

Erbakan je na društvenoj mreži X reagovao na nedavni susret Alijeva s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom u Bakuu, optužujući azerbejdžanskog predsjednika da je, nakon što je ugostio izraelskog lidera, izgubio iz vida svoje stvarne prijatelje.

Među osobama kojima je zabranjen ulazak nalaze se i novinari Adem Özköse, Ismail Kilincarslan i Hakki Eren, pisac Yusuf Kaplan, zastupnik u turskom parlamentu Ömer Gergerlioğlu, profesor teologije Mehmet Boynukalin te Yahya Ugras, zamjenik predsjednika desničarske Stranke slobodnog cilja.

Većina navedenih poznata je po konzervativnim političkim i vjerskim stavovima. Azerbejdžanske vlasti poručile su da bi mogle poduzeti i dodatne mjere protiv osoba koje budu učestvovale u sličnim aktivnostima.

Međunarodni nalozi za hapšenje još sedam osoba

Spor je dobio i pravosudnu dimenziju. Ured glavnog tužioca Azerbejdžana saopćio je da je sud u Bakuu izdao međunarodne naloge za hapšenje, u odsustvu optuženih, za sedam osoba koje žive u Turskoj.

Riječ je o osobama koje su organizovale ili učestvovale u protestima ispred azerbejdžanskih diplomatskih predstavništava, izražavajući protivljenje zabrani nošenja hidžaba u školama.

Među njima su Ridvan Kaya, predsjednik konzervativnog udruženja Özgür-Der, Abdullah Imamoglu, pisac za konzervativnu informativnu platformu Haksoz, te Fatih Tezcan, poznati komentator islamskih i vjerskih tema.

Ovi potezi ukazuju na to da se spor više ne ograničava na javne polemike i međusobne optužbe, već poprima i oblik pravnog i diplomatskog sukoba.

Kriza uprkos snažnim ekonomskim vezama

Zaoštravanje odnosa posebno je značajno zbog obima ekonomske saradnje između dvije zemlje. Turska i Azerbejdžan imaju višemilijardne investicije i zajedničke interese u energetici, transportu, građevinarstvu i poljoprivredi.

Istovremeno, više azerbejdžanskih medija bliskih vlastima u Bakuu optužilo je turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana da pokušava potaknuti pobunu protiv Alijeve administracije.

Takve optužbe dodatno podižu tenzije između dvije države čiji su odnosi dugo predstavljani kao primjer bliskog političkog i strateškog partnerstva.

Spor oko hidžaba tako je prerastao u šire pitanje odnosa države prema vjerskim slobodama, granica političke kritike i stabilnosti tursko-azerbejdžanskog savezništva. Hoće li dvije zemlje uspjeti spriječiti da se nesuglasice prošire na druge oblasti saradnje, ostaje otvoreno pitanje.

Izvor: MiddleEastEye