Od 13.671 glasa do oko 900: politički pad koji više nije moguće objasniti drugačije do prokockanim povjetenjem građana

Edin Delić je na lokalnim izborima 2016. godine osvojio 10.486 glasova, 2020. čak 13.671, a 2024. godine, kada je ponovo izabran za gradonačelnika Lukavca, 9.319 glasova. Na referendumu o opozivu 2018. godine protiv njegovog opoziva glasalo je 15.069 građana.

Na Općim izborima 2026. godine, kao kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH, u Lukavcu je prema trenutno dostupnim podacima dobio oko 900 ličnih glasova.

Pad je ogroman.

U odnosu na 2024. godinu radi se o gubitku više od 90 posto lične podrške, a u odnosu na izborni rezultat iz 2020. godine – o padu većem od 93 posto.

Čovjek koji je prije samo dvije godine dobio povjerenje 9.319 građana Lukavca, a četiri godine ranije njih 13.671, sada se u vlastitom gradu nalazi na svega nekoliko stotina glasova od granice političke statistike.

Šta je dovelo do takvog pada?

Jedan od odgovora možda se nalazi u onome što su građani godinama slušali, očekivali i čekali.

BROJNA I MEGALOMANSKA NEISPUNJENA OBEĆANJA ODNIJELA DANAK

Delićeva politička karijera u Lukavcu obilježena je velikim brojem projekata koji su javnosti predstavljani kao razvojne šanse, velike investicije ili projekti koji će promijeniti budućnost grada.

Neki su ostali na nivou ideje, neki na nivou najave, neki su formalno pokretani, ali nisu realizovani u najavljenom obliku.

Bilans je zato vrijedan podsjećanja.

Magic Land na Malinjaku: Najavljivan je zabavni park vrijedan oko 100 miliona eura, sa brojnim sadržajima, kao velika regionalna turistička atrakcija. Delić je tada govorio da će se, čak i ako prvobitni investitor odustane, tražiti način da se ideja realizuje. Park nikada nije izgrađen.

Aqua park: Godinama se govorilo o aqua parku i bazenskim sadržajima koji bi Lukavac dobio kao novu turističku ponudu. Ideja se kroz godine pojavljivala u različitim varijantama, ali najavljeni kompleks nije postao stvarnost.

Čišćenje jezera Modrac: Predstavljane su ideje o čišćenju jezera specijalizovanim amfibijskim mašinama i uklanjanju ogromnih količina sedimenta, uz priču o turističkoj revitalizaciji Modraca. Godine su prošle, a višedecenijski problem jezera i dalje nije riješen u obimu u kojem je javnosti najavljivan.

Resorti i hoteli na Bistarcu: Govorilo se o mogućoj izgradnji hotela i apartmanskog naselja na jezeru Bistarac, uz najavu intenziviranja razgovora sa investitorima. Od tada do danas nije nastao najavljeni turistički kompleks tog obima.

Voćnjaci na Malinjaku: Malinjak je godinama predstavljan kao prostor za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, uključujući plantažni uzgoj voća. Umjesto velike razvojne priče kakva je najavljivana, javnost je uglavnom gledala procedure oko zemljišta i pojedinačne projekte.

Fabrika za preradu voća: Uz voćnjake je najavljivana i mogućnost prerade voća, odnosno stvaranja lanca od proizvodnje do finalnog proizvoda i novih radnih mjesta. Ni takva industrijska priča nije zaživjela u najavljenom obimu.

Turistička valorizacija jezera Ontario: Bistarac i jezero Ontario predstavljani su kao prostor sa potencijalom za ozbiljniju turističku ponudu, uključujući smještajne i ugostiteljske sadržaje. Velika razvojna vizija nije realizovana.

Fabrika pitke vode: Ovo je možda i najvažnija tačka cijele priče jer se radi o projektu od neposrednog interesa za građane. Delić je 2023. godine fabriku pitke vode nazivao „projektom stoljeća“ i govorio da je projektno-tehnička dokumentacija u završnoj fazi.

Za razliku od nekih turističkih najava, ovaj projekat nije nestao iz političkog i institucionalnog života. Tokom 2026. godine potpisan je ugovor o prijenosu kapitalnog transfera za sufinansiranje kupovine Filter stanice Modrac i izgradnju i održavanje vodnih objekata.

Ali upravo voda pokazuje koliko je raskorak između političkih najava i stvarnog života građana postao problematičan.

Jer građaninu koji godinama čeka sigurnu i kvalitetnu vodu manje znači najava turističkog megaparka, resorta ili fabrike voća ako se osnovni komunalni problem još uvijek rješava.

GRADSKA IMOVINA I KADROVSKA POLITIKA: DRUGA STRANA DELIĆEVOG MANDATA

Ako su neostvarene investicijske najave jedna strana političkog bilansa, druga je način upravljanja gradom.

Posebnu pažnju posljednjih mjeseci izazvala je prodaja gradskog zemljišta neposrednom pogodbom.

Centar za istraživačko novinarstvo objavio je istraživanje prema kojem je Grad Lukavac od početka 2020. do kraja 2025. godine neposrednom pogodbom prodao gotovo pet duluma gradskog zemljišta za 485.736 KM. CIN je posebno ukazao na slučajeve u kojima su parcele nakon prodaje privatnim kupcima preprodavane uz značajno veće iznose.

U jednom od najpoznatijih slučajeva radilo se o gradskoj parceli od 478 kvadratnih metara koja je krajem 2023. godine prodata za 81.413 KM, a nakon toga je, zajedno sa drugim zemljištem, ušla u transakciju vrijednu gotovo 2,2 miliona KM. Advokat Nisad Omerović zbog toga tvrdi da se procedura „oblikovanja građevinske čestice“ koristi za izbjegavanje javnog nadmetanja i prodaju gradskog zemljišta po cijenama ispod tržišnih.

Važno je reći: sudovi su u pojedinim predmetima odbili zahtjeve za poništenje prodaje, dok je dio pitanja i dalje predmet pravnih postupaka. Zato se ne može unaprijed tvrditi da je svaka takva prodaja bila nezakonita.

Ali političko pitanje ostaje:

Da li je Grad Lukavac za javnu imovinu dobijao ono što je mogao i trebao dobiti?

Uz raspolaganje imovinom, godinama se postavljaju i pitanja o zapošljavanju i imenovanjima.

Gradonačelnik je u jednom trenutku tvrdio da u gradskoj upravi nema novih zapošljavanja, dok su materijali za Gradsko vijeće pokazivali rast broja zaposlenih sa 152 na 197 i planiranje dodatnih 15 radnih mjesta.

To su navodi koji zahtijevaju provjeru kroz kompletnu konkursnu dokumentaciju, a ne automatski zaključak da je procedura bila nezakonita.

Slična pitanja otvorila su se i oko imenovanja savjetnika gradonačelnika.

Delić je tokom godina imao veći broj savjetnika, a 2026. godine za savjetnika je angažovao Almina Suljića, nekadašnjeg rukovodioca u Koksari, uz obrazloženje da njegovo iskustvo može biti važno za pitanje Filter stanice i vodosnabdijevanja.

Istovremeno, upravo politička pozadina tog imenovanja izazvala je reakcije u Gradskom vijeću.

To samo po sebi nije dokaz nezakonitosti.

Ali kada se sve posmatra zajedno – velika obećanja koja nisu ostvarena, problemi sa osnovnom infrastrukturom, raspolaganje gradskom imovinom i stalna pitanja o kadrovskim rješenjima – dobija se politička slika koju više nije moguće ignorisati.

KADA LEGALAN MANDAT POSTANE POLITIČKI PROBLEM

Edin Delić je i dalje legalno izabrani gradonačelnik Lukavca. Rezultat Općih izbora 2026. godine sam po sebi ne prekida njegov mandat i niko nema pravo zaobići zakonom propisane procedure.

Ali demokratija nije samo pitanje toga da li mandat formalno još traje.

Vlast dobija smisao iz povjerenja građana. Građani biraju predstavnike da u njihovo ime upravljaju javnim poslovima, troše javni novac i donose odluke koje određuju život zajednice. Kada se povjerenje dramatično promijeni, politički predstavnici imaju obavezu da tu činjenicu ozbiljno razmotre.

Zato ovo više nije samo pitanje Edina Delića.

Ovo je pitanje odgovornosti Gradskog vijeća Lukavac i svih parlamentarnih stranaka koje u njemu imaju svoje vijećnike.

Vijećnici nisu izabrani da budu nijemi posmatrači rada gradonačelnika, niti da mandat svode na podizanje ruku kada to odgovara stranačkim interesima. Oni predstavljaju građane i imaju političku odgovornost da kontrolišu rad izvršne vlasti, postavljaju pitanja, traže odgovore i reaguju kada procijene da se izgubilo povjerenje potrebno za normalno funkcionisanje Grada.

Ako izborni rezultati pokazuju dramatičan pad lične podrške gradonačelniku, a istovremeno postoje brojna pitanja o realizaciji projekata, upravljanju gradskom imovinom i kadrovskoj politici, onda bi bilo neodgovorno da Gradsko vijeće jednostavno nastavi kao da se ništa nije dogodilo.

Ne znači to da vijećnici mogu samovoljno smijeniti gradonačelnika.

Znači da moraju preuzeti političku odgovornost za ono što građani od njih očekuju – da utvrde činjenice, preispitaju rad izvršne vlasti i, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, pokrenu odgovarajuće demokratske procedure.

Jer demokratski princip nije: dobio si mandat, pa možeš četiri godine raditi šta želiš.

Demokratski princip je: dobio si mandat od građana i za svoj rad njima odgovaraš.

Ako se povjerenje građana toliko uruši, vlast ne može ignorisati tu činjenicu samo zato što formalni mandat još traje.

Upravo zato postoje izbori, vijeća, opozicija, mehanizmi kontrole i mogućnost opoziva. Njihova svrha nije da se vlast destabilizira, nego da se spriječi da formalno legalna vlast postane potpuno odvojena od političke volje građana.

U ovoj situaciji je orilično jasno da je njihova je obaveza da djeluju.

Na kraju, pitanje zato nije samo ima li Edin Delić još uvijek mandat?

Pravo pitanje je: ima li nakon ovakvog gubitka lične podrške još uvijek dovoljno političkog legitimiteta da u ime građana Lukavca nastavi voditi Grad – i hoće li njihovi izabrani vijećnici imati političke hrabrosti da na to pitanje odgovore?

Analiza: LuPortal