SUSPENZIJA USTAVA FBiH NA 24 SATA? Jesu li Schmidtove izmjene Ustava FBiH zaista važile samo 24 sata?

Šta se zaista desilo 2022. i 2023. godine i na koji se Ustav odnosila odluka o deblokadi formiranja Vlade FBiH

Javnosti se godinama nameće tvrdnja da su izmjene Ustava Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt bile „suspendovale Ustav FBiH na 24 sata“, odnosno da su njegove odluke nakon izbora 2022. godine važile samo jedan dan.

Takva formulacija miješa dvije različite odluke i dva različita trenutka.

Izmjene iz oktobra 2022. nisu bile privremene

Nakon održanih Općih izbora 2022. godine, Christian Schmidt je 2. oktobra 2022. donio odluku kojom je nametnuo izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Odlukom je izričito određeno da ona i amandmani koji su njen sastavni dio stupaju na snagu odmah. Među izmjenama su bile i odredbe koje su mijenjale način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, kao i pojedine mehanizme funkcionisanja federalnih institucija.

Istog dana nametnute su i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Te izmjene nisu bile propisane kao mjera koja traje 24 sata. One su postale dio pravnog okvira i njihova pravna sudbina ne može se svesti na tvrdnju da su „važile jedan dan“.

To potvrđuje i Centralna izborna komisija BiH, koja danas na svojoj stranici objavljuje Izborni zakon BiH sa naknadnim izmjenama. Tehnički prečišćeni tekst obuhvata, između ostalog, Schmidtove izmjene iz 2022. godine – „Službeni glasnik BiH“ 38/22, 51/22 i 67/22 – kao i izmjene iz 2024. godine, broj 24/24.

Odakle onda priča o 24 sata?

Izvor zabune je druga odluka Christiana Schmidta, donesena 27. aprila 2023. godine, dakle nekoliko mjeseci nakon Općih izbora 2022.

Tada je politička blokada onemogućavala formiranje nove Vlade Federacije BiH. Schmidt je donio posebnu odluku „kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine“.

Međutim, u toj odluci nema odredbe kojom se Ustav FBiH suspenduje na bilo koji vremenski oeruod.

Naprotiv, sam OHR je kasnije reagovao upravo na tvrdnju da je Ustav FBiH tada bio suspendovan na jedan dan i naveo da odluka od 27. aprila 2023. nije suspendovala Ustav Federacije. Prema obrazloženju OHR-a, odluka je omogućila Predstavničkom domu FBiH da prevaziđe zastoj u procesu formiranja Vlade.

Šta je onda bilo vremenski ograničeno?

Ovdje nastaje važna razlika.

Schmidtova odluka od 27. aprila 2023. odmah je uredila način na koji će biti potvrđena nova Vlada FBiH. Predsjedavajući Predstavničkog doma dobio je obavezu da sazove hitnu sjednicu, najkasnije do 28. aprila, na kojoj je potvrđivanje Vlade trebalo biti jedina tačka dnevnog reda.

Dakle, “24 sata” je bio rok, obaveza da se sazove hitna sjednica a ne rok važenja odluke visokog predstavnika.

Istovremeno, uz odluku je donesen i amandman na Ustav FBiH, ali je za njega određen poseban režim stupanja na snagu.

Taj amandman je prema odluci trebalo da stupi na snagu 1. maja 2024. godine, osim ako bi Parlament FBiH ranije donio odgovarajuće ustavne izmjene. Postojala je i mogućnost ranijeg stupanja na snagu u slučaju raspuštanja Parlamenta FBiH ili jednog od njegovih domova.

Dakle, nije postojao princip po kojem je Ustav FBiH bio suspendovan 24 sata.

Nije riječ o Ustavu Bosne i Hercegovine

Još jedna važna stvar često se izgubi u ovoj raspravi.

Kada se govori o Schmidtovim ustavnim intervencijama iz oktobra 2022. i aprila 2023. godine, riječ je o Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, a ne o Ustavu Bosne i Hercegovine.

To je posebno važno zato što su Federacija BiH i Bosna i Hercegovina različiti nivoi vlasti i imaju različite ustave.

Schmidtove odluke iz oktobra 2022. mijenjale su Ustav FBiH, dok su istovremeno pojedinim odlukama mijenjane i odredbe Izbornog zakona BiH, koji uređuje izbore na državnom nivou i principe koji se primjenjuju na izbore u BiH. Važeći tehnički tekst Izbornog zakona koji objavljuje CIK upravo pokazuje da su izmjene iz 2022. ugrađene u kasniji tekst zakona.

Šta, dakle, važi za izbore 2026.?

Za Opće izbore 2026. ne treba polaziti od pitanja „da li je Schmidtova odluka iz 2022. trajala 24 sata“, nego od važećeg teksta Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.

Kod Izbornog zakona BiH CIK trenutno objavljuje tekst sa izmjenama zaključno sa 2024. godinom. Na stranici CIK-a navedene su i Schmidtove odluke iz 2022. godine, uključujući broj 51/22 i 38/22, dok je kasnije uslijedila i izmjena broj 24/24.

Zato je preciznije reći:

Schmidtove izmjene iz 2022. nisu bile „na snazi 24 sata“. Priča o 24 sata odnosi se na posebnu odluku iz aprila 2023. kojom je deblokirano formiranje Vlade FBiH, a ne na suspenziju Ustava Bosne i Hercegovine. OHR izričito tvrdi da tom odlukom Ustav FBiH nije bio suspendovan.

Drugim riječima, „24 sata“ i „Schmidtove izmjene iz 2022.“ nisu ista pravna stvar.

Istraživanje i analiza: LuPortal

Izvori

• Odluka o izmjenama Ustava Federacije BiH – 2. oktobar 2022.
  Christian Schmidt, OHR – Decision Enacting Amendments to the Constitution of the Federation of Bosnia and Herzegovina.
  
• Odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH – 2. oktobar 2022.
  Christian Schmidt, OHR – Decision Enacting the Law on Amendments to the Election Law of Bosnia and Herzegovina.
  
• OHR – pregled izbornog zakonodavstva i Schmidtovih odluka
  Službena stranica OHR-a sa pregledom odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH, uključujući odluke iz 2022. godin – Pregled izbornog zakonodavstva – OHR.
  
• Odluka o deblokadi imenovanja Vlade FBiH – 27. april 2023.
  Christian Schmidt, OHR – Decision on Unblocking the Appointment of the Government of the Federation of Bosnia and Herzegovina. Ovom odlukom omogućeno je da se nastavi postupak imenovanja Vlade FBiH nakon političkog zastoja.
  
• Amandman CXXXI na Ustav FBiH – 27. april 2023.
  Amandman je sastavni dio Schmidtove odluke o deblokadi i mijenja član IV.B.5 Ustava FBiH, koji uređuje postupak imenovanja Vlade Federacije – Tekst odluke i Amandmana CXXXI.