Potez koji izaziva više pitanja nego samo saopštenje – zašto građanima nije dozvoljeno da javno postavljaju pitanja i iznose primjedbe?

Javno preduzeće Rad d.o.o. Lukavac objavilo je saopštenje u kojem priznaje da je prilikom iscrtavanja horizontalne saobraćajne signalizacije došlo do nepravilnosti te navodi da je pokrenuta interna provjera kako bi se utvrdio uzrok nastalog problema.

U saopštenju ističu da će sve uočene nepravilnosti biti otklonjene u najkraćem mogućem roku te da će biti provedena dodatna kontrola kvaliteta kako bi signalizacija bila izvedena u skladu s važećim standardima i osigurala sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

Međutim, umjesto da nakon priznanja propusta omogući otvorenu komunikaciju s građanima, JP Rad je nakon samo 23 komentara na objavi isključio mogućnost komentarisanja.

Takav potez teško je razumjeti, posebno imajući u vidu da se radi o javnom preduzeću koje obavlja djelatnost od javnog interesa i posluje sredstvima građana.

Transparentnost i odgovornost prema javnosti ne ogledaju se samo u objavljivanju saopštenja, već i u spremnosti da se saslušaju pitanja, primjedbe i prijedlozi građana.

Posebno je zanimljivo što se u saopštenju zahvaljuju građanima na ukazivanju na nepravilnosti, dok im istovremeno uskraćuju mogućnost da upravo ispod te objave nastave ukazivati na eventualne probleme ili postave pitanja koja ih zanimaju.

Da li to nadležne u JP Rad ne interesuje mišljenje građana?

Odluka o isključivanju komentara otvara sasvim legitimno pitanje – da li rukovodstvo i nadležne osobe u JP Rad uopće zanima šta građani misle, koje primjedbe imaju i šta žele pitati?

Građani imaju pravo znati kako je došlo do greške, ko će snositi odgovornost, kada će nepravilnosti biti otklonjene i da li će se ovakvi propusti ubuduće spriječiti. Komentari na društvenim mrežama često služe upravo za postavljanje takvih pitanja, ali i za prijavljivanje drugih problema koji možda još nisu evidentirani.

Naravno, svako ima pravo ukloniti uvredljive ili neprimjerene komentare, ali potpuno zatvaranje prostora za javnu komunikaciju ostavlja utisak da se želi izbjeći neugodna pitanja i kritike.

U situacijama kada je povjerenje građana narušeno zbog propusta u radu, otvorena i dvosmjerna komunikacija trebala bi biti standard, a ne izuzetak. Upravo tada javna preduzeća imaju priliku pokazati da su odgovorna prema građanima kojima služe, a ne da dodatno produbljuju nepovjerenje zatvaranjem prostora za javnu raspravu.

LuPortal