admin
Institucije primile tri puta manje prijava nego Transparency International BiH
U periodu od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu zviždača, dok se u istom periodu Transparency International BiH obratilo 133 lica koja se mogu svrstati u red zviždača. Ovi podaci ukazuju na to da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite.
Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji je organizovao Transparency International BiH povodom Svjetskog dana zviždača. Tada je naglašeno da su prijave zviždača jedan od ključnih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti.
Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, kao i strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.
Na nivou Bosne i Hercegovine, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u periodu od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, dok je status odobren samo u jednom slučaju. U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavilaca korupcije.
Federacija BiH, izuzev Kantona Sarajevo, i dalje nema poseban zakon koji uređuje zaštitu prijavilaca korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i parlamentarnu proceduru, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde na doradu.
Kanton Sarajevo, koji je 2023. godine usvojio zakon o zaštiti zviždača, bilježi konkretne pomake. Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio je 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.
Istovremeno, Transparency International BiH je kroz Centar za besplatnu pravnu pomoć u borbi protiv korupcije u istom periodu zaprimio 133 prijave zviždača. Samo u 2025. godini pristiglo je 35 prijava, što predstavlja značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirana 21 prijava.
Ovaj broj je veći i od ukupnog broja zahtjeva koje su u 2025. godini zaprimile nadležne institucije, što dodatno potvrđuje da građani više vjeruju organizacijama civilnog društva nego zvaničnim mehanizmima zaštite.
Na okruglom stolu predstavljen je i regionalni izvještaj „Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: Napredak i izazovi“, koji pokazuje da samo usvajanje zakona nije dovoljno ukoliko ne postoji njihova efikasna primjena.
Nalazi iz regiona ukazuju i na to da se u pojedinim sistemima i dalje primjenjuje standard „dobre vjere“ umjesto „osnovanog uvjerenja da su informacije istinite“, dok praksa pokazuje da ni formalno priznat status ne sprečava odmazdu nad prijaviteljima.
Dodatni problem predstavlja i slab institucionalni odgovor na korupciju. Prema podacima Transparency International BiH za 2025. godinu, samo 1,4% svih optužnica odnosilo se na korupcijska krivična djela.
Od 144 optužnice, samo pet se odnosilo na visoku korupciju, odnosno slučajeve zloupotrebe položaja na najvišem nivou vlasti.
Od 28 sudskih odluka u predmetima visoke korupcije, 17 je bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Takvi pokazatelji dodatno utiču na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijavljivanje korupcije često nosi veći rizik za njih same nego za počinioce.
Transparency International BiH upozorava da zviždači u Bosni i Hercegovini ostaju izloženi pritiscima, odmazdi i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju dovoljno brzu i efikasnu zaštitu.
Zbog toga se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, obraćaju nevladinom sektoru.
Povodom Svjetskog dana zviždača, Transparency International BiH poziva nadležne institucije u Federaciji BiH da što prije usvoje zakon o zaštiti prijavilaca nepravilnosti, te apeluje na sve nivoe vlasti da unaprijede primjenu postojećih propisa i obezbijede stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju.
Bez zaštite zviždača, poručuju iz TI BiH, nema ni efikasne borbe protiv korupcije.
