Krhki mirovni sporazum urušio se za samo nekoliko mjeseci, a stručnjaci upozoravaju na dublje političke i historijske uzroke novog nasilja

Nakon samo nekoliko mjeseci relativnog smirivanja, sukob između Tajlanda i Kambodže ponovo je eskalirao. Primirje koje je u oktobru postignuto uz međunarodno posredovanje sada je u potpunosti propalo, a najnoviji oružani okršaji već su odnijeli najmanje 15 života i natjerali više od pola miliona ljudi da napuste svoje domove s obje strane granice.

I Tajland i Kambodža međusobno se optužuju za ponovno rasplamsavanje sukoba, koji je prvi put kulminirao u julu, kada je poginulo 48 osoba. Tada je, pod snažnim međunarodnim pritiskom, postignut privremeni mirovni dogovor. Međutim, prema ocjenama analitičara, taj sporazum od samog početka bio je osuđen na neuspjeh.

Politički interesi jači od mira

Profesor sa Univerziteta u Kjotu, Pavin Chačavalpongpun, smatra da je primirje bilo “krhko i politički neodrživo”, jer nije rješavalo unutrašnje političke interese koji pogoduju nastavku sukoba. Prema njegovim riječima, tajlandske vlasti sukob koriste kao sredstvo skretanja pažnje sa ozbiljnih problema u zemlji – od katastrofalnih poplava do korupcijskih skandala koji, navodno, povezuju visoke političke krugove sa kriminalnim mrežama u Kambodži.

U takvoj atmosferi, tvrde analitičari, ratna retorika koristi se za jačanje nacionalizma i učvršćivanje vlasti. Tajlandski vojni vrh najavio je oštre vojne mjere, dok je premijer poručio da pregovori u ovom trenutku nisu opcija.

Spor star više od jednog stoljeća

Korijen sukoba seže u period francuske kolonijalne uprave, kada granica između dvije zemlje nije precizno definisana. Posebno sporno područje nalazi se oko hrama Preah Vihear, koji je Međunarodni sud pravde 2013. godine dodijelio Kambodži. Tajland tu odluku nikada nije u potpunosti prihvatio, a zona oko hrama i dalje predstavlja žarište napetosti.

Stručnjaci upozoravaju da se teritorijalni sporovi godinama hrane nacionalističkom retorikom i političkom manipulacijom, što svaki pokušaj kompromisa čini politički rizičnim i gotovo nemogućim.

Uloga velikih sila i slabost ASEAN-a

U pokušaje smirivanja situacije uključile su se i velike sile – Sjedinjene Američke Države i Kina – kao i Udruženje zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Ipak, analitičari ocjenjuju da ASEAN nema dovoljno moći ni mehanizama da samostalno riješi ovako ozbiljan sigurnosni sukob među svojim članicama.

Pojedini stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla dovesti do ekonomskih posljedica, uključujući poremećaje u trgovini, zatvaranje granica i pad turizma, što bi dodatno pogodilo obje zemlje.

Neizvjesna budućnost

Prema procjenama političkih analitičara iz Kambodže, dugoročan mir u ovom trenutku ne izgleda realno. Sukob se, kako navode, u Tajlandu održava radi unutrašnjih političkih interesa, dok Kambodža pokušava zadržati dobre odnose sa međunarodnim partnerima zbog trgovinskih i ekonomskih veza.

„Ljude s obje strane granice očekuje težak period, sve dok se ne uključe velike sile sa snažnijim političkim pritiskom“, poručuju analitičari.

Za sada, oružje ne utihne, a diplomatska rješenja ostaju daleko od stvarnosti.

Izvor: AA