Medijske najave poskupljenja goriva služe više kao psihološka priprema javnosti nego kao odraz stvarnih tržišnih kretanja.

Dok se rat na Bliskom istoku rasplamsava, domaći i regionalni web portali već počinju najavljivati rast cijena goriva – iako se one još nisu zvanično promijenile. U središtu tih napisa često je sukob između Izraela i Irana, koji se koristi kao najpogodniji globalni izgovor za najavljeno povećanje troškova energenata.

Međutim, sve više stručnjaka i građana postavlja isto pitanje: Da li je zaista riječ o neizbježnom tržišnom trendu, ili se javnost priprema za neopravdano poskupljenje koje ide na ruku distributerima goriva?

Medijske “najave” kao alat za oblikovanje javne percepcije

U danima koji su uslijedili nakon eskalacije između Izraela i Irana, brojni portali prenose “informacije iz pouzdanih izvora” o mogućem rastu cijena naftnih derivata. Ipak, u pozadini tih informacija ne stoje konkretne promjene na globalnom tržištu koje bi opravdale poskupljenje.

Cijena barela nafte na svjetskim berzama nije doživjela šokantne skokove. Tranzit i izvoz nafte iz ključnih regija i dalje funkcionišu, a ni domaće zalihe nisu ugrožene. Pa ipak, medijski prostor se puni upozorenjima i prognozama koje, namjerno ili ne, pripremaju teren za prihvatanje viših cijena.

Mešetarske igre iza kulisa?

Stručnjaci za energetiku i tržišna kretanja već godinama upozoravaju na praksu u kojoj distributeri goriva – često uz pomoć “ekonomskih analitičara” i neprovjerenih medijskih izvora – unaprijed plasiraju priče koje treba da psihološki pripreme građane na poskupljenja. U mnogim slučajevima, takve najave postanu same sebi opravdanje.

Ova strategija se u žargonu naziva “psihološko ublažavanje otpora”: kada dođe do samog poskupljenja, već pripremljena javnost manje burno reaguje.

Gdje su dokazi za poskupljenje?

Iako distributeri često tvrde da su povećani troškovi posljedica “globalne nestabilnosti”, nedostaju konkretni pokazatelji da će sukob Izraela i Irana zaista izazvati nestašicu ili rast cijena sirove nafte u skorijem roku. Umjesto činjenica, plasiraju se nagađanja – što ide u korist onima koji žele povećati zaradu.

Potrebna je budnost javnosti

Ono što je sigurno jeste da građani i nadležne institucije moraju ostati budni. Prije nego što prihvate bilo kakvo poskupljenje, treba tražiti podatke:

  • Da li su veleprodajne cijene zaista porasle?
  • Postoje li poremećaji u lancima snabdijevanja?
  • Ko plasira informacije o poskupljenjima i s kojim interesom?

U trenucima globalnih kriza, najlakše je okriviti “ratove i nestabilnost” za sve. No, kada rast cijena nije potkrijepljen stvarnim tržišnim promjenama, onda je riječ o mešetarenju i manipulaciji – u kojoj građani snose račun, a profit ostaje u rukama nekolicine.

Najave poskupljenja goriva zasnovane na neprovjerenim glasinama i pretpostavkama ne smiju postati pravilo. Transparentnost, nadzor i kritički odnos prema informacijama iz tzv. “pouzdanih izvora” – sada su važniji nego ikada.