Masovno uvođenje povjereništava pred Kongres SDP-a izazvalo sumnje da se stranačka baza priprema za kontrolisani izbor predsjednika i eliminaciju potencijalnih protivkandidata.

Iako je u javnosti zvanično predstavljeno kao tehničko jačanje organizacione strukture, uvođenje povjereništava u 25 gradskih i općinskih organizacija Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) sve više se tumači kao priprema za predstojeći unutarstranački obračun na najvišem nivou.

Naime, Deveti redovni Kongres SDP-a zakazan je za 5. juli u Sarajevu, a na dnevnom redu se nalazi ukupno 11 tačaka. Posebnu pažnju privlači sedma tačka, koja se odnosi na donošenje odluke o raspisivanju izbora za predsjednika SDP-a, dok je osma tačka prijedlog izmjena Statuta stranke.

Iako aktuelni predsjednik Nermin Nikšić još uvijek nije zvanično najavio hoće li se kandidovati za novi mandat, sve češće se u političkim krugovima govori o potencijalnim protukandidatima. Imena koja se spominju su član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar odbrane BiH Zukan Helez. Međutim, nijedan od njih još uvijek nije potvrdio svoje kandidature.

Povjereništva kao mehanizam kontrole?

Politički analitičari i dio članstva SDP-a sve češće izražavaju sumnju da je masovno uvođenje povjereništava zapravo način da se neposlušne ili potencijalno opozicione organizacije “neutraliziraju” uoči kongresa. Ovim potezom se, kako tvrde, centralizira kontrola i osigurava da kongres prođe u skladu s voljom trenutnog rukovodstva.

“Povjereništvo efektivno znači suspenziju postojećeg rukovodstva i postavljanje novih lica koja odgovaraju centrali,” kaže jedan dugogodišnji član SDP-a koji je želio ostati anoniman. “Ako se ta struktura uspostavi neposredno pred kongres, jasno je da to ima za cilj utjecaj na izbor delegata i na krajnji ishod glasanja.”

Unutrašnji sukobi i borba za kurs stranke

SDP BiH već duže vremena balansira između tradicionalne socijaldemokratije i centrističkih pristupa bližih realpolitici. Neki unutar stranke smatraju da je partija pod Nikšićevim vodstvom previše kompromisna, posebno u koalicijama na državnom nivou, dok drugi ističu stabilnost kao najvažniji rezultat.

U tom kontekstu, Kongres 5. jula mogao bi biti prelomni trenutak – ne samo kad je riječ o liderstvu, već i o budućem političkom kursu stranke.

Zakulisna borba već počela

Ukoliko Bećirović ili Helez odluče formalno ući u trku za predsjednika SDP-a, očekuje se žestoka unutarstranačka kampanja. U tom svjetlu, kontrola nad lokalnim organizacijama – putem povjereništava – može biti odlučujući faktor.

Stranka trenutno izbjegava komentarisati spekulacije o motivima iza reorganizacije, ali brojke govore same za sebe: četvrtina terenskih struktura je stavljena pod direktnu upravu centrale – i to uoči najvažnijeg stranačkog događaja u posljednje četiri godine.