Nakon što su sateliti otkrili masivni fuzijski pogon u Sečuanu, Kina postiže svjetski presedan u fisijskoj tehnologiji — reaktor na torijum radi punim kapacitetom i punjen je tokom rada.

Kina je ostvarila značajan korak naprijed u razvoju nuklearne energije, i to korištenjem torijuma — goriva koje se smatra sigurnijom i dostupnijom alternativom uranijumu. Naučnici s Kineske akademije nauka saopštili su da su uspješno pokrenuli torijumski nuklearni reaktor u pustinji Gobi, postavivši pri tome globalni presedan: reaktor je prošlog juna radio punim kapacitetom, a zatim je po prvi put na svijetu dopunjen gorivom dok je još uvijek bio u radu.

Ovaj mali istraživački reaktor snage dva megavata koristi rastopljenu so kao i gorivo i rashladni medij. Takvi rastopljeno-solarni reaktori (MSR) mnogo su sigurniji od tradicionalnih reaktora koji koriste vodu. Rade pod nižim pritiscima, mogu izdržati veće temperature, a u slučaju kvara, rastopljeno gorivo se prirodno hladi i ostaje unutar sistema, što značajno smanjuje rizik od katastrofa poput Černobila.

Iako ovo zvuči revolucionarno, ideja nije nova — Sjedinjene Američke Države istraživale su MSR tehnologiju još krajem 1940-ih i početkom 1950-ih u sklopu razvoja nuklearno pogonjenih stealth bombardera. Međutim, 1961. godine Kongres je prekinuo finansiranje, a uranijum je postao standardno gorivo. Američki podaci iz tog istraživanja kasnije su objavljeni javno i upravo su poslužili kao temelj kineskim naučnicima u pustinji Gobi.

Glavni naučnik na projektu, Xu Hongjie, osvrnuo se na to rekavši: „Zečevi ponekad naprave grešku ili postanu lijeni. Tada kornjača koristi svoju šansu“, aludirajući na to kako je Kina iskoristila ono što je Zapad napustio.

Ovo dostignuće moglo bi u potpunosti promijeniti pravila igre kada je riječ o nuklearnoj energiji — nudeći sigurniji, čistiji i održiviji izvor energije uz smanjen rizik od nuklearnog naoružanja, jer se torijum teško koristi u vojne svrhe.