Odluka Gradske uprave Tuzla smanjuje mogućnost zapošljavanja politički podobnih kadrova i nekompetentnih radnika u javnim firmama?

Na posljednjoj redovnoj sjednici Gradskog vijeća Tuzla, usvojena je odluka kojom se zapošljavanje u gradskim javnim preduzećima može vršiti isključivo uz saglasnost Gradske uprave. Ova odluka, koja je donesena na prijedlog gradonačelnika i većine vijećnika, ima za cilj smanjenje nepotrebnog zapošljavanja u administraciji i povećanje odgovornosti u vođenju javnih firmi.

Prema novoj odluci, direktori gradskih preduzeća više neće imati mogućnost zapošljavanja velikog broja administrativnih radnika, što često dovodi do situacija u kojima se traže povećanja cijena komunalnih usluga kako bi se opravdali visoki troškovi rada. Ovim potezom Tuzla se bori protiv političke podobnosti u zapošljavanju i uvodi veći red i odgovornost u poslovanje gradskih firmi.

Javne firme, prema novim smjernicama, trebale bi služiti građanima i biti vođene stručnim kadrovima, a ne političkim interesima. Ova odluka ima za cilj smanjenje nepotrebnih administrativnih poslova i omogućavanje većih ušteda, koje bi se mogle koristiti za unapređenje komunalnih usluga i poboljšanje životnih uvjeta građana.

S obzirom na značaj ove odluke, postavlja se pitanje – je li realno očekivati da će sličan potez biti realiziran i u Gradu Lukavac, gdje je situacija s politički motiviranim zapošljavanjem također bila predmet kritika u prošlosti?

Da, svakako. Odluka o zapošljavanju uz saglasnost Gradske uprave može imati i negativne aspekte, posebno kada se uzme u obzir da je Gradska uprava pod direktnim nadzorom gradonačelnika. Evo kako bi to moglo izgledati u kontekstu potencijalnih negativnih strana:

Mogući negativni aspekti odluke o zapošljavanju uz saglasnost Gradske uprave

Iako odluka koja zahtijeva saglasnost Gradske uprave za zapošljavanje u javnim preduzećima može donijeti određene koristi, kao što je smanjenje nepotrebnog zapošljavanja i smanjenje političke podobnosti, ona također može otvoriti prostor za centralizaciju moći i potencijalnu zloupotrebu.

U situaciji kada Gradska uprava, koja je pod direktnim utjecajem gradonačelnika, odlučuje o zapošljavanju, postoji rizik da bi mogla koristiti ovu ovlast u političke svrhe. Naime, ako gradonačelnik ima prekomjernu kontrolu nad procesom zapošljavanja, može se dogoditi da zapošljavanje bude usmjereno prema stranačkim ili ličnim interesima, a ne prema stvarnim potrebama i stručnosti. Tako bi se moglo stvoriti politički podobno okruženje, gdje bi ključna radna mjesta u javnim preduzećima bila rezervirana za stranačke kadrove, a ne za kvalifikovane i kompetentne stručnjake.

Također, s obzirom na to da je Gradska uprava u rukama gradonačelnika, postoji mogućnost da bi ova odluka mogla dovesti do stagnacije i smanjenja konkurentnosti u zapošljavanju, jer bi gradonačelnik mogao favorizirati određene osobe ili političke grupe, što bi moglo smanjiti šanse za zapošljavanje kandidata koji nisu povezani s političkim strukturama na vlasti.

Dakle, iako se na prvi pogled čini da bi ovakva odluka mogla donijeti red i odgovornost, ona također nosi potencijalne rizike centralizacije moći i političkog utjecaja na zapošljavanje. Ovo je važno pitanje koje bi trebalo pažljivo razmotriti kako bi se osiguralo da novi procesi zaista budu pravični, transparentni i u interesu građana, a ne političkih stranaka ili pojedinaca na vlasti.

Kako spriječiti da gradonačelnik, umjesto stranačkih direktora javnih preduzeća i ustanova, ima presudni uticaj na zapošljavanje?

Kako bi se spriječio prekomjeran uticaj gradonačelnika na zapošljavanje u javnim preduzećima, mogu se implementirati sljedeće mjere:

  1. Uvođenje nezavisnih komisija za zapošljavanje – Stručne komisije trebale bi odlučivati temeljem stručnosti, a ne političkih interesa.
  2. Transparentnost u zapošljavanju – Svi konkursi i odluke trebaju biti javni, smanjujući prostor za političke manipulacije.
  3. Definisanje jasnih kriterija – Objektivni kriteriji za zapošljavanje omogućili bi sprečavanje političke podobnosti.
  4. Uloga nadzornog odbora – Nadzorni odbor, neovisno od političkih struktura, trebao bi nadzirati zapošljavanje u preduzećima.
  5. Uključivanje struke u donošenje odluka – Stručni timovi iz različitih sektora trebali bi imati ključnu ulogu u zapošljavanju.
  6. Javne konsultacije ili stručna mišljenja – Stručna mišljenja trebala bi biti obavezna za zapošljavanje na ključnim pozicijama.
  7. Ograničena uloga gradonačelnika – Gradonačelnik bi trebao imati savjetodavnu ulogu, ali ne i presudni uticaj.
  8. Uključivanje Gradskog vijeća u proces – Gradsko vijeće trebalo bi biti uključeno u razmatranje kriterija za zapošljavanje i izbor kandidata, čime bi se osigurala veća odgovornost i uvažavanje šireg političkog okvira.
  9. Uključivanje predstavnika manjine kao savjetodavnog člana – Predstavnik manjine u vijeću mogao bi biti uključen u komisiju koja testira i bira kandidate, s ciljem prenošenja svojih utisaka na sjednicu Gradskog vijeća i građanima, što bi povećalo transparentnost i povjerenje.

Iako je potpuno iskorjenjivanje nepotizma i korupcije gotovo nemoguće, ove mjere omogućile bi maksimalno smanjenje prostora za manipulaciju i osigurale odgovorno funkcionisanje javnih preduzeća uz minimalan politički uticaj. One bi spriječile zloupotrebe u zapošljavanju, a uključivanje Gradskog vijeća u odlučivanje i predstavnika manjine u procesu testiranja i izbora kandidata dodatno bi smanjilo mogućnost političkih manipulacija i namještanja poslova stranačkim uhljebima.

U Lukavcu, na primjer, nisu rijetki slučajevi gdje kandidat sa 100% tačnih odgovora izaziva sumnju, jer to može sugerisati da je unaprijed dobio pitanja ili čak odgovore.