Između formalne izvršne vlasti i nove političke matematike u Vijeću – ko donosi ključne odluke i ko snosi odgovornost za blokade?

Već drugi put na sjednici Gradskog vijeća Lukavac mogla se čuti izjava da „vijećnička većina prati politiku gradonačelnika” koji je, po opisu posla, upravo onaj koji je na izborima dobio mandat građana da vodi Grad i kreira politiku Grada Lukavac. Ovu tezu je „na sto“ stavio vijećnik Suad Salibašić, a u prošlosti u nekoliko navrata je i sam gradonačelnik Delić iza govornice u kamere RTV Lukavac izjavljivao da je on taj koji je dobio povjerenje građana da vodi Grad.

Međutim, ova formulacija je odbijena od strane lukavačke SDA, koji danas čini dio nove gradonačelnikove gradske većine, poručujući da oni ne prate politiku gradonačelnika Edina Delića, vjerovatno da ne bi od strane svog glasačkog tijela bili optuženi da su se “priklonili gradonačelniku”. Time je otvoreno ključno političko pitanje u Lukavcu: da li politiku Grada danas kreira izabrani gradonačelnik – ili SDA kao novi koalicioni partner u “njegovoj” vijećničkoj većini?

Upravo zbog ovakvog otvorenog raskoraka između izvršne i zakonodavne vlasti, odlučili smo analizirati: ko zaista treba da upravlja političkim procesima u Lukavcu i da li aktuelna većina ima karakter funkcionalne ili ucjenjivajuće/blokirajuće vlasti?

Kako se raspala bivša većina?

Važna činjenica u cijeloj priči, koja je ostala gotovo u sjeni političkih preslagivanja, jeste da se bivša vijećnička većina nezvanično raspala upravo zato što je odbijala da izglasa materijale koje je gradonačelnik Delić upućivao na Vijeće.

Drugim riječima, i tadašnja većina je u jednom trenutku prestala da prati politiku gradonačelnika, što je proizvelo politički zastoj, blokade i institucionalnu krizu, a što je na kraju dovelo do formiranja nove većine.

Šta se suštinski promijenilo dolaskom SDA u većinu?

Ako danas SDA, kao novi i ključni dio vijećničke većine, otvoreno tvrdi da ne prati politiku gradonačelnika, postavlja se pitanje: da li je uopšte došlo do suštinske promjene – ili je promijenjen samo raspored političkih snaga?

Jasnije: prati li gradonačelnik politiku koju kreira SDA ili SDA prati politiku koju kreire gradonačelnik – jesmo li na neki način ponovo u mandatu 2016.-2020. ili u mandatu 2024.-202x..

Podsjetimo, u mandatu 2016. do 2020. iako je gradonačelnik bio isti a u većini je i tada bila SDA, većina nije pratila gradonačelnikovu politiku već je bila opoziciona većina. Gradonačelnik tada nije mogao ni govoriti iza govornice bez milosti i dozvole predsjedavajućeg g. Mehmeda Suljića.

Dakle, ako većina:

  • ne želi sistematski podržavati prijedloge gradonačelnika,
  • ne garantuje stabilan prolazak budžeta i ključnih odluka,
  • zadržava pravo stalnih političkih blokada kroz obaranje tačaka,

onda se danas u stvarnosti ništa ključno nije promijenilo od promjene u oktobru ove godine – gradonačelnik Delić i dalje u političkom smislu ima donekle „vezane ruke“ kada je riječ o vođenju Grada i kreiranju razvojne politike, što više podsjeća na 2016.-2020. samo što je sada kod SDA malo “omekšalo srce”.

U tom slučaju SDA ne postaje partner u upravljanju, već ponovo faktor kontrole i uslovljavanja.

Izjave koje dodatno potvrđuju dubinu krize

U proteklih nekoliko mjeseci gradonačelnik je nakon opetovanih „obaranja” važnih mu tačaka dnevnog reda, javno poručivao da on (parafraziramo) više više nema većinu ukoliko unaprijed ne zna da li će većina glasati „ZA“ njegove prijedloge kako bi uopšte mogao normalno voditi Grad.

Ovakve izjave direktno ukazuju da Lukavac i dalje funkcioniše u režimu stalne političke neizvjesnosti, što je suprotno svakom pojmu stabilne gradske vlasti.

Kolika je stvarna moć SDA i vijećničke većine?

Gradsko vijeće, pa i SDA kao njegov najuticajniji dio sa čak 12 (sa vijećnikom DF, nezsvisnom vijećnikom i vijećnikom manjina čak 15) “ruku”, ne može direktno naređivati gradonačelniku, ali može kroz budžet i odluke nametnuti svoju političku realnost. Većina može:

  • odbiti budžet,
  • uslovljavati njegovo usvajanje,
  • blokirati projekte,
  • preusmjeravati sredstva,
  • stalno proizvoditi krize.

Ali ne može:

  • izvršavati budžet,
  • upravljati gradskim službama,
  • voditi javna preduzeća,
  • potpisivati ugovore.

To je stari politički obrazac u kojem vijeće blokira – gradonačelnik ne može provoditi – građani ispaštaju.

Da li je ovakva većina uopšte funkcionalna?

Funkcionalna većina znači:

  • stabilno usvajanje budžeta,
  • realizaciju projekata,
  • provođenje odluka,
  • preuzimanje odgovornosti za posljedice.

Većina u kojoj ključni akter – SDA – otvoreno tvrdi da ne prati politiku gradonačelnika, u političkoj teoriji i praksi nosi naziv:

  • blokirajuća većina,
  • negativna većina,
  • ili politički – antigradonačelnička većina.

Takva većina ne upravlja gradom – ali sprečava da iko njime upravlja – kao u periodu 2016 – 2020.

Ključno pitanje za građane: šta ako je Delić zaista politički ucjenjivan i opstruiran?

Ako je stvarno stanje takvo da je gradonačelnik politički sputan, uslovljen ili spriječen da realizuje politiku za koju je dobio mandat na izborima, tada Lukavac visi u zoni potencijalne opasne institucionalne blokade.

U takvom sistemu:

  • niko nema punu odgovornost,
  • odluke se odgađaju ili obaraju,
  • razvoj se koči,
  • a politički teret plaćaju – građani.

Zaključak

Bivša većina se raspala jer nije htjela da prati politiku gradonačelnika. Ako danas SDA kao novi koalicioni partner tvrdi da je na identičnoj poziciji, tada je jasno da se suštinski nije promijenio model upravljanja – promijenjeni su samo politički akteri.

Zato se danas u Lukavcu opravdano postavlja pitanje: da li politiku Grada kreira izabrani gradonačelnik Edin Delić – ili SDA kao ključni faktor nove gradske većine?

U ovom trenutku, iz izjava koje dolaze iz SDA, Lukavac nema funkcionalnu, već vrlo izvijesno ucjenjivajuće-blokirajuću većinu.