Pismo 107 zaposlenika i 300 javnih osoba iz medijskog sektora razotkriva unutarnje nezadovoljstvo radom BBC-a, posebno u vezi s izvještavanjem o Izraelu i Palestini

Unutrašnji bunt u BBC-u: Sve više glasova protiv politike izvještavanja

Unutar britanskog javnog servisa BBC sve je više glasova koji prozivaju vlastitu kuću zbog, kako tvrde, sustavne cenzure i političke pristranosti. Grupa od 107 zaposlenika BBC-a, zajedno s 300 istaknutih osoba iz medijskog i kulturnog sektora, uputila je pismo upravi u kojem iznose ozbiljne optužbe na račun uređivačke politike mreže kada je riječ o izvještavanju o izraelsko-palestinskom sukobu.

Pismo je objavio ugledni medij Deadline, a sadržaj je izazvao veliki odjek i u britanskoj i međunarodnoj javnosti.

Dokumentarac “Gaza: Medics under Fire” kao simbol cenzure

Jedan od ključnih povoda za istup zaposlenika jeste odluka BBC-a da ne emitira dokumentarni film Gaza: Medics under Fire (“Gaza: Liječnici pod vatrom”), koji je prethodno bio naručen unutar kuće. BBC je odlučio da odloži emitiranje filma uz obrazloženje da bi njegovo prikazivanje moglo stvoriti “dojam pristranosti”.

Zaposlenici i potpisnici pisma tvrde da ova odluka nije izrasla iz profesionalne novinarske prosudbe, već iz političkog oportunizma. “Još jednom se pokazuje da BBC ne izvještava ‘bez straha i naklonosti’ kada je riječ o Izraelu”, navodi se u pismu.

Optužbe za antipalestinski rasizam i izostanak kritike britanske vlade

U pismu se dalje navodi kako veliki dio medijskog izvještavanja BBC-a ima elemente “antipalestinskog rasizma”. Potpisnici također optužuju mrežu da nije pružila nikakvu značajnu analizu umiješanosti britanske vlade u sukob, posebno kada je riječ o izvozu oružja Izraelu i mogućim pravnim posljedicama takve trgovine.

– “Postoji ozbiljan jaz između stvarnosti na terenu, onoga što publika vidi iz više vjerodostojnih izvora – i onoga što BBC plasira”, navode zaposlenici.

Smjena Robbieja Gibba kao ključni zahtjev

U pismu se direktno traži i smjena Robbieja Gibba iz upravnog odbora BBC-a. Gibb, bivši savjetnik bivše premijerke Therese May i dugogodišnji novinar i urednik u BBC-u, jedan je od ljudi koji odlučuju o uredničkim standardima. Potpisnici smatraju da je njegova uloga u donošenju spornih odluka neprihvatljiva zbog “jasnog sukoba interesa”.

Gibb je bio na čelu konzorcija koji je 2020. godine kupio britanski list Jewish Chronicle, poznat po izraženoj proizraelskoj orijentaciji. Do augusta 2024. godine bio je i direktor te medijske kuće.

– “Zabrinjavajuće je da osoba s tako direktnim vezama s Jewish Chronicleom ima pravo odlučivanja u uređivačkoj politici BBC-a”, upozorava se u pismu.

Reakcije javnosti i pozadine nezadovoljstva

Pismo je izazvalo brojne reakcije u britanskoj javnosti. Brojne nevladine organizacije, udruženja novinara i borci za ljudska prava ističu kako je ovo prvi put da toliki broj ljudi unutar BBC-a javno i koordinisano progovori o pritiscima i cenzuri unutar kuće. Javnu podršku potpisnicima dali su i poznati glumci Khalid Abdalla i Miriam Margolyes.

Organizacije poput Reportera bez granica, Palestine Solidarity Campaigna i Amnesty Internationala već su ranije upozoravale da britanski mediji, uključujući i BBC, selektivno izvještavaju o izraelsko-palestinskom sukobu. U brojnim izvještajima navodi se da su izraelski izvori sistematski favorizirani, dok se zločini nad civilima u Gazi minimiziraju ili potpuno prešućuju.

BBC još bez odgovora, povjerenje publike na testu

BBC se do sada nije službeno oglasio povodom ovog pisma, iako su ranije branili svoju uredničku politiku ističući da su “posvećeni nepristranom izvještavanju u skladu s najvišim profesionalnim standardima”. No sve veći broj internih i eksternih kritika baca sjenu na te tvrdnje – naročito kada dolaze iz vlastitih redova.

Ovaj otvoreni istup zaposlenika predstavlja jedan od najozbiljnijih unutarnjih pritisaka na BBC u posljednjem desetljeću i dodatno pojačava pitanja o ulozi i odgovornosti javnih medija u izvještavanju o jednoj od najosjetljivijih međunarodnih tema današnjice.

Medijska kriza povjerenja

Pismo upućeno upravi BBC-a nije tek interni čin pobune – ono odražava sve dublju krizu povjerenja u velike medijske sustave. Ako ni zaposlenici više ne vjeruju u vlastitu redakcijsku slobodu, postavlja se pitanje kakvu ulogu javni servis uopće ima u demokratskom društvu.

Pitanje ostaje hoće li uprava BBC-a uvažiti apel svojih zaposlenika i javnih osoba ili će, kako se sve češće komentira u javnosti, nastaviti “uredničku šutnju” pod pritiskom političkih i korporativnih interesa.

U međuvremenu, simbol povjerenja i nepristranog izvještavanja – BBC – suočava se s možda najvećim testom svog integriteta u novijoj povijesti.

Izvor: TBT