Napadi na energetske objekte tokom rata između SAD-a, Izraela i Irana bude strah od masovnog zagađenja, ugrožavanja zdravlja i dugoročnih posljedica po okoliš i snabdijevanje hranom i vodom

Eskalacija napada na naftnu i gasnu infrastrukturu u Perzijskom zaljevu sve više zabrinjava stručnjake koji upozoravaju na mogućnost ekološke katastrofe slične onoj iz vremena Zaljevskog rata 1991. godine.

Tokom povlačenja iračkih snaga iz Kuvajta 1991. godine, zapaljeno je više od 700 naftnih bušotina, dok je u more ispušteno oko 11 miliona barela sirove nafte. Požari su gorjeli mjesecima, a dim se širio stotinama kilometara, ostavljajući dugotrajne posljedice po okoliš.

Danas, više od tri decenije kasnije, rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ponovo otvara pitanje sličnog scenarija. Napadi na rafinerije, skladišta i tankere već su uzrokovali požare, manja izlijevanja nafte i ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata.

Iako trenutni obim štete još uvijek ne doseže razmjere iz 1991. godine, stručnjaci upozoravaju da bi jedan veći incident – poput pogotka potpuno natovarenog tankera – mogao izazvati katastrofalne posljedice po cijeli region.

Posebno zabrinjava činjenica da se mnogi vojni i industrijski ciljevi nalaze u ekološki osjetljivim područjima. Napadi na takve lokacije mogu dovesti do ispuštanja toksičnih materija u tlo i vodu, čime se dugoročno ugrožavaju prirodni resursi i zdravlje stanovništva.

Zabilježeni su i slučajevi požara na naftnim postrojenjima, kao i napadi na brodove u blizini Hormuškog moreuza, ključne tačke za svjetsku trgovinu naftom. U proteklim sedmicama evidentirano je više incidenata koji su uključivali oštećenja tankera i manja izlijevanja nafte.

Osim direktne štete po okoliš, posljedice se već osjećaju i na globalnom nivou. Rast cijena energenata i nesigurnost na tržištu najviše pogađaju najsiromašnije zemlje, gdje povećani troškovi dovode do smanjenja potrošnje, pa čak i nestašica hrane.

Dodatni problem predstavlja zagađenje zraka. U pojedinim dijelovima Irana zabilježena je pojava tzv. „crne kiše“, nastale miješanjem čađi i toksičnih čestica s vlagom u atmosferi. Takve padavine mogu sadržavati opasne hemikalije koje povećavaju rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, ali i karcinoma.

Posebno su ugroženi djeca i trudnice, jer izloženost toksinima u ranoj životnoj dobi može imati dugoročne zdravstvene posljedice.

Veliku prijetnju predstavlja i mogućnost oštećenja postrojenja za desalinizaciju, koja su ključna za snabdijevanje pitkom vodom u zemljama Zaljeva. Svako veće zagađenje mora moglo bi dovesti do obustave rada tih postrojenja, što bi izazvalo ozbiljne probleme u vodosnabdijevanju.

Iako međunarodno pravo zabranjuje ratne aktivnosti koje uzrokuju široku i dugotrajnu štetu okolišu, stručnjaci upozoravaju da je provedba tih normi slaba, a odgovornost uglavnom političko, a ne pravno pitanje.

Analitičari zaključuju da bi, čak i nakon završetka sukoba, sanacija posljedica mogla trajati godinama, uz rizik da ekološka šteta ostane u sjeni političkih i vojnih prioriteta.

Izvor: ArabNews