Predsjednica Narodnog fronta kritikovala obraćanje Denisa Bećirovića iz Potočara, braneći Aleksandra Vučića, ali prešutjela njegove ratnohuškačke izjave i ulogu u ratu protiv Sarajeva

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić oglasila se povodom izjava člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića iz Memorijalnog centra Potočari, nazivajući ih “sramnim i licemjernim”.

– „Nisam jučer željela komentarisati ništa vezano za Srebrenicu, ali danas moram“, poručila je Trivić u svom obraćanju.

U izjavi je kritikovala Bećirovićeve poruke upućene rukovodstvu Srbije, naročito predsjedniku Aleksandru Vučiću, nazvavši ih “duboko nepravednim”. Podsjetila je da Vučić, prema njenim riječima, godinama poziva na pomirenje između Srba i Bošnjaka i da je 2015. godine bio napadnut prilikom posjete Potočarima.

– „Za taj napad niko nikada nije odgovarao“, rekla je Trivić, dodavši da Srbija, uprkos “napadima iz Sarajeva”, i dalje pokazuje pijetet prema bošnjačkim žrtvama.

Trivić optužuje Bećirovića da “širi mržnju iz mjesta koje bi trebalo biti simbol sjećanja i poštovanja”, naglašavajući da je “BiH država i Srba i Hrvata, a ne samo Bošnjaka”. Takođe je izjavila da Republika Srpska “nije nastala na zločinu, već na legitimnim težnjama srpskog naroda da ostane na svojim ognjištima”.

Zaključila je tvrdnjom da je “sramotno koristiti bol iz Potočara za političke napade na Srbiju” i istakla da “više zemalja UN-a nije podržalo rezoluciju o Srebrenici nego što jeste”, što je, prema njenim riječima, diplomatska pobjeda Aleksandra Vučića.

Gdje Trivić griješi?

Međutim, u svom nastupu Trivić potpuno ignoriše historijski kontekst i političku prošlost lidera kojeg brani. Aleksandar Vučić je tokom rata boravio iznad opkoljenog Sarajeva, u redovima paravojnih snaga koje su granatirale grad i ubijale njegove civile, uključujući i djecu. Suprotno tome, Denis Bećirović nikada nije bio naoružan ni iznad Beograda, niti je ikada pucao na njegove stanovnike, niti podržavao takvu politiku.

Trivić je takođe prešutjela Vučićevu ratnohuškačku izjavu iz 1995. godine u Glini: “Za jednog Srbina ubićemo sto Muslimana“. Za razliku od toga, Bećirović se nikada nije koristio govorom koji poziva na osvetu, niti je generalizovao kolektivnu krivicu srpskog naroda.

U konačnici, pokušaji izjednačavanja odgovornosti žrtava i počinilaca, kao i relativizacija genocida u Srebrenici, ne doprinose pomirenju, već dodatno produbljuju podjele u društvu.