Iznenađujuće je da ovaj put gradonačelnik ne koristi situaciju da je predstavi kao lični napad na njega, već naglašava širi kontekst “specijalnog rata” protiv cijele lokalne zajednice? Svjedočimo li Delićevoj promjeni taktike u komunikaciji sa građanima preko društvenih mreža?

Gradonačelnik Lukavca, Edin Delić, objavio je na svom Facebook profilu komentar o najavljenom smanjenju projekcija prihoda od indirektnih poreza za Grad Lukavac za narednu godinu, sugerišući da se protiv ove lokalne zajednice vodi “specijalni rat“.

Prema njegovim riječima, Lukavcu je predviđeno najveće smanjenje na području Tuzlanskog kantona od čak -13,28%, što je gotovo deset puta više od naredne zajednice sa smanjenjem, Srebrenika, kojem je predviđeno smanjenje od -1,41%.

Da li je zadnja projekcija neopravdano umanjena ili ipak dovedena u realne ekonomske okvire?

Delićeva objava, osim izražavanja zabrinutosti, obiluje senzacionalističkim izjavama, od kojih je najzvučnija tvrdnja o “specijalnom ratu protiv Lukavca”. U kontekstu prošlosti gradonačelnika, koji je tokom rata bio u dodiru s vojnim obavještajnim strukturama, ovakve izjave lako mogu ostaviti utisak “začina” u tom stilu, što dodatno polarizuje javnost.

Međutim, ono što Delić ne spominje jeste širi kontekst. Primjerice, jedan od ključnih ekonomskih oslonaca Lukavca, kompanija GIKIL, već duže vrijeme posluje pod pritiskom zbog ekoloških i finansijskih problema, a njen dalji rad je došao pod znak pitanja.

Novinar Oslobođenja je u jednom članku iz 2018. godine naveo Delićevu izjavu da je “ekonomski značaj GIKIL-a daleko manji nego što se to pokušava predstaviti“.

Postavlja se pitanje: da li su u stvari prethodne projekcije budžeta za Lukavac bile populistički i nerealno prenapuhane i da li sada dolazi do njenog usklađivanja sa stvarnim stanjem?

Je li žrtva – žrtva ili “žrtva”?

Osim pitanja vezanih za budžet, Delić koristi priliku da naglasi značaj Lukavca u ekonomiji, spominjući proizvodnju i izvoz, ali izostavlja činjenicu da je upravo u njegovom mandatu Lukavac, uz apsolutnu vlast koju je imao, ostao bez ključnih iskoraka koji bi mogli promijeniti ovaj narativ. Uprkos višegodišnjim obećanjima, nisu realizovani neki krupni projekti, dok su industrijski kapaciteti u padu.

Njegova sklonost da u svakoj situaciji pronalazi vanjske neprijatelje i igra na kartu žrtve nije novost, a najnovija objava samo potvrđuje taj obrazac. Njegova retorika, i ovaj put umjesto da nudi konkretna rješenja, skreće pažnju na apstraktne prijetnje poput “specijalnih ratova”, što više služi političkoj samopromociji nego suštinskom rješavanju problema građana.

Politička nestabilnost i projekcija budžeta

Politička nestabilnost u Gradu Lukavcu, gdje se vlast suočava s velikim teškoćama u sastavljanju većine i izboru predsjedavajućeg, nedostatak podrške gradonačelniku iz njegove stranke, dodatno komplikuju situaciju. Razdor unutar Socijaldemokrata BiH (SDBiH), predvođenih gradonačelnikom Edinom Delićem, kulminirali su ostavkom Emira Begića na mjesto predsjednika ove stranke u Lukavcu. Ovakvi problemi ne samo da usporavaju donošenje ključnih odluka već se smatraju i jednim od glavnih razloga za smanjenu projekciju budžeta Grada.

Politička nesigurnost ima ozbiljne posljedice po lokalnu ekonomiju, jer dodatno obeshrabruje potencijalne investitore, što bi moglo dovesti do pada ekonomskih aktivnosti i stagnacije u razvojnim projektima.

LuPortal u potrazi za odgovorima

LuPortal nastavlja pratiti ovu temu i planira provjeriti opravdanost smanjenja projekcije prihoda za Lukavac iz više izvora. Da li se radi o grešci koja se može ispraviti ili o realnom stanju koje lokalna vlast tek sada mora prihvatiti? To ostaje da vidimo.

Ova situacija, bez obzira na njen ishod, još jednom pokazuje koliko je transparentnost u donošenju odluka ključna za izgradnju povjerenja između lokalnih zajednica i viših nivoa vlasti. Pitanje je hoće li gradonačelnik, osim iznošenja optužbi, ponuditi konkretne mjere kako bi Lukavac prebrodio ovu situaciju ili će i ovaj put, kao mnogo puta do sada, ostati na retorici.

Šta smo mi uspjeli saznati o tome ko i na koji način izrađuje Projekciju prihoda od indirektnih poreza za gradove u Federaciji BiH, i po kojim kriterijumima

Projekciju prihoda od indirektnih poreza za gradove u Federaciji BiH ne izrađuju direktno gradske uprave, već se ti podaci zasnivaju na procjenama viših nivoa vlasti, prvenstveno Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Federalnog ministarstva finansija. Gradske uprave koriste ove procjene za izradu vlastitih budžetskih projekcija.

Izrada projekcije prihoda od indirektnih poreza

1. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH)

UIO prikuplja indirektne poreze (PDV, akcize, carine i putarine) na nivou države. Nakon toga, prikupljeni prihodi se raspodjeljuju prema unaprijed utvrđenim koeficijentima na entitete i Brčko Distrikt.

2. Federalno ministarstvo finansija

Federacija BiH vrši raspodjelu sredstava dobijenih od UIO-a prema kantonima, gradovima i općinama, na osnovu zakonski utvrđenih kriterija (poput broja stanovnika i stepena razvijenosti).

3.Gradska uprava

Gradske finansijske službe koriste podatke i koeficijente raspodjele kako bi procijenile svoj dio prihoda od indirektnih poreza u sklopu budžeta.

Faktori koji utiču na projekciju prihoda od indirektnih poreza

1. Ekonomski faktori:

Rast ili pad ekonomske aktivnosti: Ukupna potrošnja u zemlji utiče na visinu prikupljenog PDV-a.

  • Inflacija: Povećanje cijena može povećati prihod od PDV-a.
  • Uvoz i izvoz: Akcize i carine zavise od trgovinskih aktivnosti.

2. Zakonske promjene:

  • Promjene u stopama PDV-a, akciza ili carina.
  • Uvođenje novih poreznih oblika ili ukidanje postojećih.

3. Koeficijenti raspodjele:

Raspodjela između entiteta, kantona i općina/gradova zavisi od trenutnih kriterija, koji mogu biti podložni promjenama.

4. Populacija i stepen razvijenosti:

Gradovi sa većim brojem stanovnika i razvijenijom privredom obično dobijaju veći dio prihoda od indirektnih poreza.

5. Specifične politike Federacije BiH:

Npr. subvencije iz federalnog nivoa ili prioritetno usmjeravanje sredstava za nerazvijene općine i gradove.

Gradske vlasti nemaju direktnu kontrolu nad prihodima od indirektnih poreza jer njihovo prikupljanje i raspodjela zavise od viših nivoa vlasti. Međutim, pažljivom analizom prethodnih prihoda i makroekonomskih trendova, gradovi mogu praviti realistične projekcije.

Iz ovoga se može zaključiti i da i pad nataliteta i odlazak mladih na rad u inostranstvo mogu biti bitni faktori u procjeni Projekciju prihoda od indirektnih poreza za neki Grad, a Lukavac slovi za jedan od gradova sa najvećim odlivom mlade radne snage.

Prema istraživanju portala SodaLIVE objavljenom u članku krajem januara 2023., Lukavac je do sredine 2021. godine procijenjeno izgubio 2.002 stanovnika u odnosu na 2013. godinu. Tuzlanski kanton, u cjelini, bilježi smanjenje populacije za 10.604 osobe (2,38%), dok je Kladanj zabilježio najveći relativni gubitak, sa smanjenjem populacije za 7,55% ili 933 osobe. Ovi podaci su zasnovani na procjenama broja stanovnika i mogu varirati u stvarnosti.

Od tada nije bilo sličnih analiza, ali prema neslužbenim podacima, odlazak mladih se dodatno intenzivirao u zadnje gozovo dvije godine, od januara 2023 do danas.