Visoki predstavnik planira osigurati sredstva za implementaciju tehničkih izmjena Izbornog zakona i spasiti institucije kulture u BiH

Visoki predstavnik Christian Schmidt u narednim danima, a najkasnije do obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, planira donijeti niz novih odluka, među kojima je najznačajnija ona o finansiranju tehničkih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Radi se o izmjenama koje je Schmidt nametnuo u martu 2024. godine, a koje se odnose na unapređenje integriteta izbornog procesa kroz uvođenje elektronske identifikacije birača, videonadzora na biračkim mjestima i elektronskog prebrojavanja glasova. Ove mjere su već djelimično testirane na Lokalnim izborima, dok se njihova potpuna implementacija očekuje na Općim izborima 2026. godine.

Međutim, proces je zaustavljen zbog činjenice da vlast još nije usvojila budžet za 2025. godinu, a u postojećem nacrtu budžeta uopće nisu planirana sredstva za nabavku neophodne opreme. Zbog toga Schmidt planira preusmjeriti dio dobiti Centralne banke BiH, koju je vladajuća koalicija prvobitno planirala raspodijeliti entitetima, kako bi se osiguralo 60 miliona KM u ovoj, te dodatnih 50 miliona KM u 2026. godini za provedbu tehničkih izmjena Izbornog zakona.

Pored toga, Schmidt će istim izvorom finansirati i sedam ključnih kulturnih institucija od državnog značaja: Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, Kinoteku BiH, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH te Umjetničku galeriju BiH. Iako je ranije uputio nalog Vijeću ministara BiH da trajno riješi njihovo finansiranje, nijedna konkretna mjera nije poduzeta.

Iako dio međunarodne zajednice izražava zabrinutost zbog mogućih reakcija lidera SNSD-a i HDZ-a, Milorada Dodika i Dragana Čovića, znatno je više onih koji podržavaju Schmidtove odluke i smatraju ih neophodnim za stabilnost i funkcionalnost države.