Najavljene mjere pooštravanja kriterijuma za legalno oružje dolaze nakon masakra, ali ubica nije imao dozvolu. Da li fokus treba biti na nelegalnom oružju i organizovanom kriminalu?

Tragični događaji novogodišnje noći, kada je Aco Martinović u masovnom ubilačkom pohodu usmrtio nekoliko osoba, ponovo su pokrenuli debatu o posjedovanju vatrenog oružja u Crnoj Gori. Vlasti sada najavljuju pooštravanje kriterijuma za izdavanje dozvola za oružje, pa čak i mogućnost potpunog ukidanja prava građana da legalno posjeduju oružje.

Međutim, prema dostupnim informacijama, Aco Martinović nije imao dozvolu za vatreno oružje kojim je počinio ubistva. Ranije je bio privođen zbog posjedovanja nezakonitog oružja – tokom pretresa 2022. godine kod njega su pronađeni vazdušna puška, neispravno vatreno oružje i eksploziv. Osuđen je prvostepeno na tri mjeseca zatvora, ali presuda nije postala pravosnažna. Njegova prošlost uključuje i osuđujuću presudu iz 2005. godine zbog nasilničkog ponašanja.

Prema zvaničnim podacima iz maja 2023. godine, dozvolu za držanje oružja u Crnoj Gori posjeduje 52.340 građana, dok je ukupan broj komada vatrenog oružja u legalnom posjedu 100.317.

Istovremeno, procjenjuje se da u zemlji postoji između 40.000 i 80.000 komada nelegalnog oružja. Ovi podaci ukazuju na značajan stepen naoružanosti među stanovništvom, što vlasti smatraju bezbjednosnim rizikom.

U ovom kontekstu, postavlja se pitanje: koliko će najavljene mjere doprinijeti sigurnosti građana, s obzirom na to da ubica nije imao legalno oružje? Kritičari ovakvih mjera ukazuju na to da je fokus na legalno posjedovanje oružja samo djelimično rješenje, dok nelegalno oružje i dalje ostaje dostupno.

Dodatno, situaciju komplikuje prisustvo organizovanog kriminala u zemlji. Prema procjenama, u Crnoj Gori djeluje 10 do 11 kriminalnih grupa s ukupno oko 400 članova. Ove grupe, uključene u međunarodni šverc narkotika i druge nezakonite aktivnosti, često koriste nelegalno oružje. Sukobi između kavačkog i škaljarskog klana, u kojima je tokom deset godina stradalo oko 60 članova, samo su vrh ledenog brijega.

Dok vlasti najavljuju mjere za razoružavanje građana, mnogi se pitaju koliko će te mjere imati efekta na stvarnu bezbjednost. Da li će pooštravanje kriterijuma za legalno posjedovanje oružja smanjiti rizik od nasilja, ili će fokus na legalno oružje ostaviti građane nezaštićenima pred prijetnjama kriminalnih grupa i pojedinaca spremnih na nasilje?

Ostaje da se vidi hoće li nova regulativa biti praćena ozbiljnim naporima za suzbijanje nelegalnog oružja i kriminalnih aktivnosti, jer bez toga mjere mogu ostati samo kozmetičke promjene koje ne rješavaju suštinski problem.