admin
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona objavilo je edukativnu brošuru koja objašnjava zastarjelost krivičnog gonjenja, zakonske rokove i način podnošenja krivične prijave. Građani ne moraju sami procjenjivati je li nastupila zastara – to je pitanje koje se razmatra u konkretnom slučaju.
Protok vremena ne znači automatski da je prekasno za prijavu krivičnog djela. Žrtve i građani koji raspolažu informacijama o događajima iz prošlosti mogu se obratiti policiji ili tužilaštvu, čak i kada je od događaja prošlo više godina.
Upravo na to ukazuje edukativna brošura „Mogu li prijaviti djelo iz prošlosti?“, koju je u oktobru 2026. godine pripremilo Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona, s ciljem da građanima približi pravila o zastarjelosti krivičnog gonjenja i objasni kako mogu prijaviti krivično djelo.
Šta znači zastarjelost krivičnog gonjenja?
Zastarjelost je zakonom propisan rok nakon kojeg se počinilac za određeno krivično djelo više ne može krivično goniti. Međutim, važno je razlikovati pravo građanina da prijavi događaj od mogućnosti da se protiv određene osobe vodi krivični postupak.
Krivična prijava može se podnijeti i nakon mnogo godina. Da li je krivično gonjenje još moguće, zavisi od vrste i težine krivičnog djela, propisane kazne, vremena kada je djelo učinjeno i drugih okolnosti koje mogu uticati na računanje roka.
Zbog toga građani ne bi trebali odustati od prijavljivanja samo zato što smatraju da je prošlo previše vremena. Tužilac procjenjuje navode prijave, okolnosti događaja i pitanje zastarjelosti.
Koliko traju rokovi zastarjelosti?
Prema tabeli iz brošure, rokovi zastarjelosti krivičnog gonjenja prema Krivičnom zakonu Federacije BiH zavise od zakonom propisane kazne:
- 35 godina – za krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora od 21 do 45 godina;
- 20 godina – ako je propisana kazna zatvora preko 10 godina;
- 15 godina – ako je propisana kazna zatvora preko pet godina;
- 10 godina – ako je propisana kazna zatvora preko tri godine;
- 5 godina – ako je propisana kazna zatvora preko jedne godine;
- 3 godine – ako je propisana kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna.
Ovi rokovi ne znače da se zastarjelost u svakom predmetu može utvrditi jednostavnim oduzimanjem godina od datuma događaja. Na računanje roka mogu uticati procesne radnje, prekidi i zakonske okolnosti zbog kojih zastarjelost ne teče.
Brošura objašnjava i institut apsolutne zastarjelosti: prema prikazanom pravilu, krivično gonjenje ne može trajati duže od dvostrukog roka relativne zastarjelosti. Konkretna primjena zavisi od mjerodavnih zakonskih odredbi i okolnosti predmeta.
Posebna pravila za djecu žrtve i djela koja ne zastarijevaju
Brošura posebno izdvaja krivična djela počinjena na štetu djece. Za određene kategorije djela, uključujući trgovinu ljudima, djela protiv spolne slobode, spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta te određena djela protiv braka, porodice i mladeži, rok zastarjelosti počinje teći od punoljetstva žrtve, odnosno od navršene 18. godine života.
Primjena ovog pravila na konkretan događaj zavisi i od zakona koji je važio u vrijeme kada je djelo počinjeno.
Postoje i krivična djela za koja zastarjelost ne može nastupiti prema međunarodnom pravu. Brošura kao primjere navodi genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Kako podnijeti krivičnu prijavu?
Prema uputama Kantonalnog tužilaštva TK, građani mogu prijavu podnijeti policiji ili tužilaštvu, usmeno ili pismeno. Angažovanje advokata nije obavezno da bi se prijavilo krivično djelo.
Prilikom pripreme prijave korisno je navesti:
- šta se dogodilo i kako se događaj odvijao;
- gdje se događaj desio;
- datum ili približan period kada je djelo počinjeno;
- imena osoba koje su učestvovale ili imaju saznanja o događaju;
- moguće svjedoke;
- dokumente, poruke, fotografije, medicinsku dokumentaciju i druge raspoložive dokaze.
Nije nužno da građanin unaprijed ima sve dokaze ili zna tačnu pravnu kvalifikaciju događaja. Važno je što jasnije iznijeti informacije kojima raspolaže i navesti kako se mogu provjeriti.
Ako tačan datum nije poznat, treba navesti što precizniji mogući period. Vrijeme izvršenja može biti značajno za utvrđivanje zastarjelosti.
Šta se događa nakon podnošenja prijave?
Nakon prijave, tužilac razmatra navode i provjerava postoje li osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo, kao i da li postoje zakonske prepreke za krivično gonjenje, uključujući zastarjelost.
Ako postoje zakonski uslovi, može biti donesena naredba o provođenju istrage. Ako tužilac donese naredbu o neprovođenju istrage, oštećeni može podnijeti pritužbu uredu glavnog tužioca, u skladu s pravilima krivičnog postupka.
Zbog toga je važno da građani ne donose unaprijed zaključak da je prijava beskorisna. Procjena zavisi od činjenica konkretnog slučaja i relevantnih zakonskih propisa.
Gdje se obratiti?
Krivična prijava može se podnijeti Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona ili policiji.
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona
- Adresa: Maršala Tita 137, 75000 Tuzla
- E-mail: kt-tuzla@pravosudje.ba
- Web-stranica: kt-tuzla.pravosudje.ba
- U slučaju neposredne opasnosti: policija na broj 122.
Edukativna brošura predstavlja informativni materijal i ne zamjenjuje pravni savjet niti procjenu konkretnog slučaja.
Korisni link:
Preuzmite brošuru „Mogu li prijaviti djelo iz prošlosti?“
Poruka Tužilaštva je jasna: ako niste sigurni da li je nastupila zastarjelost, prijavite krivično djelo. O tome da li je krivično gonjenje još moguće odlučuje se na osnovu zakona i okolnosti konkretnog predmeta.
Napomena za objavu: Rokove sam prenio iz brošure Tužilaštva TK. Budući da je riječ o pravnim rokovima, u članku je važno zadržati objašnjenje da se njihova primjena utvrđuje prema konkretnom djelu, relevantnom zakonu i okolnostima slučaja.
