Novinari i udruženja glasno protiv spornih izmjena

Medijska zajednica, nevladine organizacije i pojedinci podigli su glas protiv prijedloga izmjena Krivičnog zakona FBiH, kojim bi se uvele zatvorske kazne za neovlašteno objavljivanje spisa i dokumenata. Ovaj prijedlog, koji je trebao biti razmatran na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, izazvao je oštre reakcije jer se smatra udarom na slobodu medija i uvodom u cenzuru.

Prema predloženim izmjenama, novčanom ili zatvorskom kaznom do tri godine kaznit će se osoba koja „neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera” bez pristanka osobe na koju se odnosi.

Vlada FBiH opravdala je prijedlog tvrdnjom da se radi o zaštiti privatnosti, dok su novinari upozorili da bi ovakva odredba spriječila istraživačko novinarstvo i otkrivanje korupcije.

Reakcije novinara: Pokušaj uvođenja represije nad medijima

Davor Obrdalj, novinar „Oslobođenja“, naglasio je da bi ovaj zakon doveo do kriminalizacije novinarskog rada i onemogućio objavljivanje dokaza o koruptivnim radnjama.

– „Ako je javni interes postao nevažan, zašto se uopće bavimo ovim poslom? Očigledno je da politika želi kontrolirati medije represivnim metodama“, izjavio je Obrdalj.

Novinarka Hayat televizije Dženeta Sarić-Kozić uporedila je prijedlog sa zakonima u autoritarnim režimima.

– „Ako ove izmjene budu usvojene, korupcija i kriminal bit će ‘stavljeni pod tepih’. Kako novinar može raditi ako ne smije objaviti dokument koji potvrđuje istinitost informacije?“ zapitala se Sarić-Kozić.

Lejla Lipa, novinarka TVSA, upozorila je da bi izmjene značajno otežale izvještavanje sa sjednica zakonodavne i izvršne vlasti, suđenja i drugih javnih događaja.

– „Prema novim pravilima, novinari bi morali tražiti saglasnost za objavljivanje informacija s takvih događaja, što je apsurd“, istakla je Lipa.

Stručnjaci upozoravaju: Napad na slobodu izražavanja

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, naglasila je da se ovim prijedlogom stavlja pravo na privatnost iznad slobode izražavanja, što nije u skladu s evropskim standardima.

– „Zašto se traži ekskluzivna zaštita privatnosti u odnosu na sva druga prava? Ako vlast želi zaštititi određene profesije, zašto nisu uključeni i novinari, prosvjetni radnici, advokati i socijalni radnici, koji su takođe izloženi pritiscima i napadima?“ upitala je Rudić.

Maida Bahto Kestendžić iz Vijeća za štampu i online medije BiH upozorila je da ovakve izmjene mogu biti zloupotrijebljene za cenzuru.

– „Slobodni mediji su temelj demokratskog društva. Krivična regulacija slobode izražavanja ne može tome doprinijeti – naprotiv, ovakvi zakoni služe ušutkavanju kritičkih glasova“, istakla je.

Prijedlog zakona prošao bez javne rasprave

Organizacije poput BH novinara, Transparencyja i Umbrelle osudile su način na koji je prijedlog zakona donesen. Transparency je podsjetio da u nacrtu, koji je prošao javnu raspravu, ovakva odredba nije postojala, što znači da je dodana naknadno, bez mogućnosti da javnost reaguje.

Udruženje Umbrella pozvalo je zakonodavce da revidiraju sporni član i osiguraju izuzetke za novinarski rad u javnom interesu.

Nakon brojnih reakcija, zastupnica SDP-a Lana Prlić, koja je predložila izmjenu, izjavila je da se radi o nesporazumu i da je cilj bio zaštita žena od „osvetničke pornografije“.

– „U razgovoru s novinarima i kolegama shvatili smo da je došlo do nesporazuma. Planirano je dodatno preciziranje člana kako bi se jasno naglasilo da ne bi došlo do zloupotrebe protiv medija“, rekla je Prlić.

Medijska zajednica najavljuje borbu protiv represivnih zakona

Iako vlasti tvrde da nemaju namjeru uvoditi cenzuru, medijska zajednica poručuje da neće dozvoliti usvajanje zakona koji ugrožava slobodu govora.

Borka Rudić istakla je da novinari imaju nekoliko opcija otpora – od medijskog pritiska, preko bojkota zvaničnika, do protesta.

– „Ako vlast ne povuče zakon, protesti moraju biti sljedeći korak“, poručila je Dženeta Sarić-Kozić.

Davor Obrdalj pozvao je kolege da se ugledaju na novinare iz Republike Srpske, koji su masovno protestovali protiv kriminalizacije klevete.

„Moramo se zajedno boriti za slobodu govora i protiv zakona koji je jasan pokušaj gušenja istraživačkog novinarstva“, zaključio je Obrdalj.