Visoki troškovi pravne zaštite postaju prepreka za siromašne građane, dok se otvara prostor za zloupotrebu pravosuđa u korist moćnijih i imućnijih.

U Federaciji Bosne i Hercegovine od 22. juna 2025. godine na snazi je nova advokatska tarifa, kojom su cijene pravnih usluga znatno povećane. Ovo je prva izmjena advokatskih naknada od 2003. godine, a kako upozoravaju brojni pravni stručnjaci i građani, posljedice po pristup pravdi mogu biti ozbiljne, naročito za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.

Najveća promjena odnosi se na vrijednost boda, osnovice za obračun naknada, koja sada iznosi 5,60 KM umjesto dosadašnjih 3 KM. Nova formula vezana je za prosječnu neto platu u Federaciji iz oktobra prethodne godine, pri čemu jedan bod predstavlja 0,4% tog iznosa.

Više o broju bodova po svakom načinu učestovanja advokata u sudskim procesima pročitajte OVDE, na zvaničnoj stranici Advokatske/odvjetničke komore FBiH. Jednostavno je: broj bodova puta 5,60 KM.

Troškovi koji obeshrabruju građane

Prema novoj tarifi, samo za podnošenje tužbe čija je vrijednost spora do 5.000 KM minimalna advokatska naknada iznosi 448 KM (bez PDV-a), dok je prema staroj tarifi taj iznos bio 240 KM. Cijene zastupanja u kaznenim postupcima također su porasle – pojedini advokati mogu za jedno ročište naplatiti i do 2.000 KM.

Za građane sa minimalnim ili ispodprosječnim primanjima, takve cijene predstavljaju realnu prepreku za ostvarivanje prava pred sudom. U zemlji u kojoj je prosječna plata u martu 2025. iznosila oko 1.565 KM, a minimalna znatno manje, pravna zaštita sve više postaje privilegija.

“Ako neko mora uzeti kredit kako bi platio advokata da bi mogao pokrenuti ili se braniti u postupku – onda smo ozbiljno udaljeni od osnovnog načela jednakosti pred zakonom”, upozoravaju pravnici.

Pristup pravdi kao socijalno pitanje

Ono što dodatno otežava položaj građana jeste činjenica da u građanskim postupcima u Federaciji ne postoji razvijen sistem besplatne pravne pomoći. To znači da osobe slabijeg imovinskog stanja u praksi vrlo često odustaju od potraživanja svojih prava.

U kaznenim predmetima moguće je tražiti branioca po službenoj dužnosti, ali se već sada predviđa povećanje takvih zahtjeva, što može dodatno opteretiti pravosudne institucije i budžet.

Pitanje odgovornosti i zakonodavne procedure

Odluku o novoj tarifi donijela je Advokatska komora Federacije BiH, a odobrena je od strane Federalnog ministarstva pravde. Iako je riječ o stručnoj odluci, pojedini pravni eksperti smatraju da bi ovako važna pitanja, s obzirom na njihov direktan utjecaj na dostupnost pravde, trebala biti predmet šire javne rasprave i regulisana zakonom kroz parlamentarnu proceduru, kako je to praksa u nekim evropskim državama.

U ovom kontekstu, pažnja javnosti se usmjerava i na institucije izvršne vlasti, uključujući Vladu FBiH, koju predvodi premijer Nermin Nikšić, te resorno Federalno ministarstvo pravde na čijem je čelu Vedran Škobić. Iz tih institucija nije bilo opsežnijeg obrazloženja o socijalnom aspektu odluke, niti najave da će se razmatrati mogućnost državnog finansiranja pravne pomoći za građane koji je ne mogu priuštiti.

Šira slika – sve veća nejednakost

Pravna pomoć nije samo tehničko pitanje već temeljna komponenta demokratskog društva. Prema standardima Evropske unije i presudama Evropskog suda za ljudska prava, pravo na pristup pravdi mora biti efektivno, a ne samo deklarativno. Ograničavanje tog prava iz finansijskih razloga može dovesti do indirektne diskriminacije po osnovu imovinskog statusa.

U presudi Airey protiv Irske (1979), Evropski sud za ljudska prava jasno je naveo da država ima pozitivnu obavezu osigurati da građani ne budu uskraćeni za pravično suđenje zbog nemogućnosti da plate advokata.

Zaključak

Nova advokatska tarifa u Federaciji BiH, iako formalno zakonita, otvara brojna pitanja o dostupnosti pravne zaštite, socijalnoj pravdi i odgovornosti vlasti da svima omoguće jednak pristup sudovima. U situaciji u kojoj pravna zaštita postaje luksuz, pravda može izgubiti svoj osnovni smisao – da bude jednaka i dostupna svima.