Pokušaj zatvaranja saslušanja izazvao reakciju Komisije koja insistira na transparentnosti i pravu javnosti da zna

Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije ostala je pri ranijoj odluci da saslušanje tužioca Džermina Pašića bude održano javno, uprkos prijedlogu glavnog tužioca Milanka Kajganića da se ono izmjesti u prostorije Tužilaštva BiH i zatvori za javnost.

Saslušanje je zakazano za 27. april u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, čime je potvrđeno da Komisija ne prihvata izmjene koje bi ograničile transparentnost ovog procesa.

Pokušaj izmještanja saslušanja

Podsjetimo, Komisija je ranije odlučila da u okviru šire istrage o radu Uprave za indirektno oporezivanje BiH i navodima o korupciji od 2014. godine sasluša i Džermina Pašića, bivšeg zamjenika glavnog tužioca i rukovodioca Posebnog odjela za organizovani kriminal i korupciju.

Nekoliko dana nakon te odluke, Kajganić je predložio da se umjesto javnog saslušanja organizuje sastanak unutar Tužilaštva BiH, uz prisustvo njegovog zamjenika. U dopisu nije ni spomenuto ime Pašića, iako je upravo on predmet saslušanja.

Dio članova Komisije ovakav potez tumači kao pokušaj da se spriječi javno iznošenje informacija o potencijalnim slučajevima visoke korupcije.

Dodatni pritisak: dokumenti Sindikata

Komisiji je u međuvremenu dostavljena i dokumentacija Sindikata UIO BiH, koja sadrži informacije ranije proslijeđene Tužilaštvu BiH, uključujući i Pašića te tužiteljicu Bojanu Jolović.

Upravo ovi materijali dodatno su učvrstili stav Komisije da je javno saslušanje neophodno, kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost u radu pravosudnih institucija.

Zašto je u interesu javnosti da saslušanja budu javna?

Javnost ima pravo da zna kako funkcionišu institucije koje djeluju u njeno ime. Posebno kada se radi o sumnjama na korupciju u državnim organima, transparentnost nije samo poželjna – ona je ključna.

Javna saslušanja jačaju povjerenje građana u institucije jer omogućavaju uvid u proces donošenja odluka i eventualnu odgovornost nosilaca funkcija. Otvorenost procesa smanjuje prostor za zloupotrebe i manipulacije, dok parlament kao predstavničko tijelo ispunjava svoju kontrolnu ulogu pred očima javnosti. Također, transparentnost može djelovati kao zaštita za svjedoke i one koji ukazuju na nepravilnosti.

Zašto bi neko želio da saslušanje bude zatvoreno?

Iako zatvorene sjednice ponekad imaju opravdanje, poput zaštite osjetljivih informacija, u ovakvim slučajevima često se postavlja pitanje stvarnih motiva.

Razlozi mogu uključivati:

  • kontrolu informacija koje dolaze do javnosti,
  • izbjegavanje političke ili institucionalne odgovornosti,
  • zaštitu reputacije pojedinaca ili institucija, kao i
  • prikrivanje unutrašnjih sukoba u pravosudnom sistemu.

Zaključak

Odluka Komisije da insistira na javnom saslušanju pokazuje da transparentnost u ovom slučaju ima prioritet. U kontekstu dugogodišnjih sumnji na korupciju, ovakav pristup može biti ključan za vraćanje povjerenja građana u pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.