Sirovine, proces proizvodnje, djelovanje te koristi i rizici jednog od najpoznatijih lijekova

Aspirin je jedan od najrasprostranjenijih lijekova na svijetu, ali iza te “jednostavne tablete” krije se zanimljiva kombinacija prirodnog porijekla i moderne hemije.

Od čega se pravi aspirin

Iako su prvi oblici lijeka poticali iz prirode – konkretno iz kore vrbe – današnji aspirin se proizvodi industrijski.

Osnovne sirovine su:

  • Salicilna kiselina – danas se dobija sintetski iz fenola, koji potiče iz prerade nafte ili uglja
  • Acetanhidrid (anhidrid sirćetne kiseline) – industrijska hemikalija koja se dobija iz sirovina petrohemijske industrije, najčešće indirektno iz nafte ili prirodnog plina, koja reaguje sa salicilnom kiselinom i “dodaje” acetilnu grupu.

Kako se pravi aspirin

Proces proizvodnje zasniva se na hemijskoj reakciji u kojoj salicilna kiselina reaguje s acetanhidridom. Tom reakcijom nastaje acetilsalicilna kiselina (aspirin) i kao nusproizvod sirćetna kiselina.

Nakon toga slijede faze pročišćavanja, kristalizacije i oblikovanja u tablete spremne za upotrebu.

Kako aspirin djeluje

Aspirin djeluje tako što blokira stvaranje supstanci u tijelu koje uzrokuju bol, upalu i povišenu temperaturu.

Također, ima važan efekat na krv – smanjuje zgrušavanje, odnosno sprječava da se trombociti međusobno lijepe. Upravo zbog toga ima veliku ulogu u prevenciji srčanih i moždanih udara.

Koristi aspirina

Najčešće se koristi za:

  • Ublažavanje bolova (glavobolja, zubobolja, bolovi u mišićima)
  • Snižavanje temperature
  • Smanjenje upale
  • Prevenciju srčanog i moždanog udara (uz preporuku ljekara)

Rizici i nuspojave

Iako je široko dostupan, aspirin može imati i neželjene efekte:

  • Iritacija želuca i mogućnost krvarenja
  • Povećan rizik od unutrašnjeg krvarenja
  • Opasan za djecu i adolescente zbog rizika od Reyeovog sindroma
  • Moguće alergijske reakcije

Aspirin je primjer kako se prirodna supstanca može unaprijediti hemijom i pretvoriti u globalno važan lijek. Ipak, uprkos dostupnosti, treba ga koristiti pažljivo – jer granica između koristi i rizika zavisi od načina upotrebe.