Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla postati jedno od važnih regionalnih središta za eksploataciju litija, sirovine koja ima strateški značaj za globalnu industriju, posebno u kontekstu proizvodnje baterija za električna vozila. Ipak, trenutna istraživanja i podaci ukazuju da se zemlja nalazi na prekretnici između potencijalnog ekonomskog prosperiteta i ozbiljnih okolišnih izazova, slično situaciji koja se dogodila u Srbiji s projektom kompanije Rio Tinto.

Prema podacima neovisne think tank organizacije „Centar za politike i upravljanje“ iz Sarajeva, potvrđena su nalazišta litija u istočnom dijelu BiH, gdje su zalihe procijenjene na više od milijun tona koncentrata. Haris Abaspahić iz ove organizacije istaknuo je kako je litij pronađen na području općina Lopare i Ugljevik, dok se dodatna preliminarna istraživanja provode u općinama Čajniče, Jezero, Šipovo, te u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom. Ukupno se spominje 20 potencijalnih nalazišta.

„Litij nije do kraja istražen. Oko Lopara je pronađeno milijun i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine“, kazao je Abaspahić.

Organizacija je prikupljene podatke sistematizirala kako bi potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim sirovinama, njihovim nalazištima i količinama kojima BiH raspolaže.

Strateški potencijal i okolišni rizici

Litij se nalazi na popisu 30 kritičnih sirovina Europske unije te među 34 sirovine od strateškog značaja prema definiciji SAD-a. Njegova cijena bi do 2040. mogla porasti čak 42 puta zbog globalnih planova za dekarbonizaciju i smanjenje emisije CO2. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje kako će sektor kritičnih sirovina u naredna dva desetljeća postati financijski značajniji od naftnog sektora.

Unatoč tome, ne postoji cjelovita strategija za eksploataciju ovih sirovina u BiH, niti zakonski okvir koji bi osigurao zaštitu okoliša i lokalnih zajednica.

– „Ovo jest ekonomska prilika, ali je i okolišni izazov“, upozorava Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih.

Magazinović je istaknuo nužnost otvaranja dijaloga o ovoj temi na razini cijele države, kako bi se izbjegle situacije poput one u Srbiji, gdje su lokalne zajednice organizirale masovne prosvjede protiv projekta Rio Tinta zbog zabrinutosti za okoliš i zdravlje ljudi.

Potencijal i izazovi drugih resursa

BiH raspolaže i drugim značajnim rudnim bogatstvima. Trenutne rezerve ugljena procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, dok rezerve željezne rude iznose 653 milijuna tona. Rezerve boksita su na razini od 120 milijuna tona, a cinka i olova na po 56 milijuna tona. Također, postoje manje količine magnezija, mangana i antimona.

Međutim, nedostatak koordinacije i strategije za upravljanje ovim resursima, kao i potencijalni konflikti između ekonomske dobiti i zaštite okoliša, ostaju ključni izazovi za vlasti u BiH.

Hoće li BiH uspjeti pronaći balans između iskorištavanja svojih prirodnih resursa i očuvanja okoliša ili će krenuti putem konflikata i ekoloških katastrofa poput onih koje su se dogodile u susjednim zemljama, ostaje da se vidi.