Njemački trgovački gigant još nije otvorio nijednu prodavnicu u Bosni i Hercegovini, a već je privukao desetine hiljada zainteresovanih kandidata. Otvaranje prvih objekata očekuje se u prvoj polovini 2027. godine. Dolazak Lidla mogao bi značajno promijeniti i odnose na domaćem tržištu rada, posebno u sektoru trgovine.

Više od 18.000 građana prijavilo se na konkurse za posao u kompaniji Lidl Bosna i Hercegovina, iako ovaj njemački trgovački lanac još nije otvorio nijednu prodavnicu u našoj zemlji. Interesovanje je posebno značajno ako se uzme u obzir da je kompanija u aktuelnom konkursnom ciklusu tražila nešto više od 1.000 radnika za buduće maloprodajne objekte.

Prema informacijama koje su objavili domaći mediji, Lidl je konkurse raspisao u augustu, a prijave su bile otvorene od 15. augusta do 30. septembra. Zapošljavanje je obuhvatilo 21 grad i općinu širom Bosne i Hercegovine.

Među njima su Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Zenica, Travnik, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik, Doboj, Modriča, Gradiška, Laktaši, Kakanj, Livno, Čapljina, Vogošća, Istočno Sarajevo, Kiseljak i Tešanj.

Kompanija je već nastavila selekciju i obuku budućih zaposlenika. Prema objavljenim podacima, Lidl u BiH trenutno ima više od 400 zaposlenih, dok se priprema za angažovanje još oko 1.100 radnika u maloprodaji.

Investicija od 257 miliona KM i kapacitet za više od 100 prodavnica

Ozbiljnost Lidlovih planova dodatno potvrđuje otvaranje logističko-distributivnog centra u Lepenici kod Kiseljaka, koje je upriličeno 12. novembra.

U ovaj objekat investirano je više od 257 miliona KM, a prostire se na približno 64.000 kvadratnih metara. Ima više od 42.000 paletnih mjesta i 140 utovarnih i istovarnih rampi, a projektovan je tako da može dugoročno snabdijevati više od 100 prodavnica širom Bosne i Hercegovine.

U samom logističkom centru posao je dobilo više od 200 ljudi.

Generalni direktor Lidla BiH Dragan Čigoja najavio je da se otvaranje većeg broja prodavnica očekuje u prvoj polovini 2027. godine. Prema njegovim riječima, kompanija planira završiti zapošljavanje približno 1.100 radnika za maloprodajne objekte do kraja ove godine, kako bi prodavnice bile spremne za početak rada.

Važan podatak za domaću privredu jeste i najava saradnje s približno 45 domaćih dobavljača koji trenutno imaju više od 450 proizvoda u Lidlovom asortimanu.

Šta 18.000 prijava govori o tržištu rada?

Posebno zanimljiv aspekt ove priče jeste odnos između velikog broja prijava i dugogodišnjih upozorenja poslodavaca o nedostatku radne snage u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u trgovini na veliko i malo u julu 2026. iznosila je 1.381 KM.

Za poređenje, prosječna plata na nivou cijele države bila je 1.732 KM. To znači da su primanja u trgovinsk

S druge strane, istraživanje tržišta rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazalo je da je 45,7 posto anketiranih poslodavaca tokom 2024. imalo poteškoće u pronalasku potrebnih radnika. Među zanimanjima za koja su najčešće imali problema nalaze se upravo prodavači i trgovci. Agencija za rad i zapošljavanje BiH

Zato 18.000 prijava za Lidl ne treba automatski tumačiti kao dokaz da u BiH nema problema s nezaposlenošću ili da radnika zapravo ima dovoljno. Prije svega, riječ je o interesovanju za konkretnog poslodavca, njegove uslove rada, reputaciju i očekivanja koja građani imaju od kompanije koja tek ulazi na tržište.

Domaći trgovački lanci pred novim izazovom

Dolazak Lidla mogao bi pokrenuti značajne promjene i među postojećim trgovačkim lancima, posebno kada je riječ o zapošljavanju, platama i uslovima rada.

Najveći domaći trgovac, Bingo Group, prema ranije objavljenim podacima zapošljava više od 9.000 ljudi. Kompanija je već poduzimala mjere za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih, a direktorica Binga Ljiljana Kunosić izjavila je u martu 2025. da su plate prethodne godine povećane za 20 posto.

Lidl bi, međutim, mogao dodatno pojačati konkurenciju za kvalitetnu radnu snagu. Posebno će biti zanimljivo pratiti hoće li Bingo, Konzum, Mercator, Tropic i drugi trgovci odgovoriti povećanjem plata, boljim pogodnostima, dodatnim slobodnim danima ili unapređenjem organizacije rada.

Pritisak neće biti ograničen samo na velike trgovačke sisteme. Manji marketi i lokalne trgovine, koji imaju znatno manje finansijske mogućnosti, mogli bi se suočiti s još većim problemima prilikom zadržavanja iskusnih prodavača i drugih zaposlenika.

U takvim okolnostima, poslodavci koji ne budu mogli ponuditi konkurentne uslove mogli bi izgubiti dio radnika, naročito u gradovima u kojima Lidl bude otvorio svoje prodavnice.

Ipak, nije izvjesno da će svi zaposleni u trgovini željeti promijeniti poslodavca niti da će Lidl automatski ponuditi najbolje uslove za svako radno mjesto. Konačan utjecaj zavisit će od stvarnih plata, radnog vremena, opterećenja zaposlenih i mogućnosti napredovanja.

Hoće li dolazak Lidla promijeniti položaj radnika?

Jedna od mogućih pozitivnih posljedica ulaska velikog međunarodnog trgovačkog lanca mogla bi biti postepena promjena standarda zapošljavanja u cijelom sektoru.

Ako Lidl uspije privući i zadržati radnike boljim platama i organizacijom rada, domaći trgovci mogli bi biti primorani ponuditi slične pogodnosti kako bi ostali konkurentni na tržištu rada.

To bi, dugoročno, moglo značiti bolje uslove za hiljade zaposlenih u trgovini širom BiH.

S druge strane, postoji i mogućnost da dio poslodavaca odgovori smanjenjem troškova na drugim mjestima, reorganizacijom poslovanja ili intenzivnijim korištenjem postojeće radne snage.

Zbog toga će biti važno pratiti ne samo koliko će Lidl otvoriti prodavnica i zaposliti ljudi nego i kako će njegov dolazak utjecati na ukupni položaj radnika u sektoru trgovine.

Osamnaest hiljada prijava za nešto više od hiljadu radnih mjesta možda je najbolji pokazatelj koliko građani žele priliku za zaposlenje kod poslodavca od kojeg očekuju bolje uslove. Pravo pitanje za domaće trgovce sada je hoće li tu poruku shvatiti kao upozorenje i šta će konkretno učiniti da zadrže svoje zaposlene.

Napomena: Naslovna slika je AI generisana

Izvori: RTV Slon, Klix.ba, N1, BHRT/Fena, Agencija za rad i zapošljavanje BiH – Istraživanje tržišta rada, TIP.ba, Analiza: LuPortal