Od Vlade Ahmeta Alipašića (2003-2007), preko Vlade Nikole Špirića (2007-2011), Vlade Nermina Nikšića (2011-2014) i Fadila Novalića (2014-2023) i opet Nermina Nikšića od 2023 pa do danas

Od 2004. godine, kada su usvojeni Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, koji regulišu namete na platu u Federaciji Bosne i Hercegovine, do danas su se dešavali brojni pomaci u vezi sa visinom ovih nameta. Ovi zakoni, koji se primjenjuju na bruto platu zaposlenih, podložni su promjenama u vidu povećanja i smanjenja stope poreza i doprinosa, čime su se direktno uticale na fiskalno opterećenje građana.

Zakon o porezu na dohodak (Službene novine FBiH, broj 10/04) i Zakon o doprinosima (Službene novine FBiH, broj 35/05) usvojeni su 2004. i 2005. godine, a oba zakona su tokom godina bila predmet izmjena i dopuna. U vrijeme kada su ovi zakoni usvojeni, na čelu Vlade Federacije BiH bio je Ahmet Hadžipašić (SDA), koji je obnašao tu funkciju od 2003. do 2007. godine.

Kada su ovi zakoni usvojeni, osnovni cilj bio je smanjenje opterećenja na plate, naročito kroz uvođenje flat poreza na dohodak od 10%, koji je zamijenio prethodni progresivni sistem. Na taj način su smanjeni porezi za mnoge zaposlene, što je trebalo podstaći ekonomiju i povećati transparentnost. Iako su doprinosi za socijalno osiguranje (penzijsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti) bili na visokom nivou, oni nisu značajno smanjivani, ali su bili podložni manjim prilagođavanjima tokom vremena.

Ipak, tokom godina, posebno pod različitim vladama, došlo je do povećanja nameta, pretežno kroz povećanje doprinosa za socijalno osiguranje. To je bilo potrebno kako bi se finansirali socijalni fondovi, ali je imalo i negativan uticaj na ukupno fiskalno opterećenje na plate.

Povećanja nameta kroz godine

  1. Vlada Nikole Špirića (2007-2011): U 2009. godini, tokom mandata premijera Nikole Špirića (SNSD), povećana je stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, što je povećalo ukupna opterećenja na platu. Takođe, došlo je do povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, što je doprinijelo većem fiskalnom opterećenju građana.
  2. Vlada Nermina Nikšića (2011-2014): Tokom mandata premijera Nermina Nikšića (SDP), došlo je do promjena u poreskoj politici, uključujući povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i socijalnu zaštitu. To je bila reakcija na potrebu za većim prihodima za socijalne fondove, koji su se našli pod velikim finansijskim pritiscima usljed globalne ekonomske krize. Pored toga, tokom ovog perioda došlo je do povećanja određenih lokalnih poreza, koji su uticali na ukupnu visinu fiskalnih obaveza.
  3. Vlada Fadila Novalića (2015-2023): Pod premijerom Fadilom Novalićem (SDA), došlo je do daljih povećanja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ovaj period bio je karakterističan i po smanjenju poreza na dohodak, dok su ostali obavezi, poput doprinosa za socijalno osiguranje, bili u porastu. Ove promjene bile su dio šire fiskalne politike koja je imala za cilj stabilizaciju socijalnih fondova.
  4. Aktuelna Vlada Nermina Nikšića (od 2023. godine do danas): Nakon promjena u vlasti 2022. godine, na čelu Vlade Federacije BiH našao se Nermin Nikšić (SDP). U njegovom mandatu nastavljen je trend povećanja doprinosa za socijalno osiguranje, posebno u oblasti zdravstvenog osiguranja, što je dodatno povećalo ukupna fiskalna opterećenja na plate. Ovaj trend povećanja nameta nastavlja se u cilju finansiranja socijalnih fondova i stabilizacije javnih prihoda.

Zaključak:

Od usvajanja Zakona o porezu na dohodak 2004. godine i Zakona o doprinosima 2005. godine, do danas, nameti na platu u Federaciji BiH su doživjeli značajna povećanja, pretežno kroz povećanje doprinosa za socijalna osiguranja. Iako je porez na dohodak ostao na flat stopi od 10%, koju je uvela vlada Ahmeta Hadžipašića, različite vlade su sprovodile povećanje stope doprinosa za penzijsko, zdravstveno osiguranje i druge socijalne fondove, što je dovelo do višeg ukupnog fiskalnog opterećenja na bruto platu zaposlenih.