Godinama postoji jednostavno rješenje koje ne bi dodatno opteretilo budžet, ali izostaje politička volja da se građani uključe u borbu protiv nesavjesnih pojedinaca

Divlje deponije predstavljaju jedan od najvećih komunalnih i ekoloških problema na području Grada Lukavac. Iako se iz godine u godinu izdvajaju sredstva za njihovo uklanjanje, one se uporno ponovo pojavljuju na istim ili novim lokacijama. To jasno pokazuje da se saniraju posljedice, dok uzrok problema ostaje netaknut.

Godinama urednik LuPortala zagovara jednostavan model koji bi mogao značajno doprinijeti suzbijanju nelegalnog odlaganja otpada, a koji pritom ne bi predstavljao dodatno finansijsko opterećenje za budžet Grada.

Kako bi sistem funkcionisao?

Potrebno je da Gradsko vijeće i nadležni organi donesu odgovarajuće podzakonske akte i odluke kojima bi se omogućilo da svaki građanin, uz dokaz o identitetu i vjerodostojne dokaze, poput fotografije ili videosnimka počinioca i počinjenog prekršaja, prijavi osobu koja odlaže otpad na divlju deponiju ili na bilo koju lokaciju koja nije predviđena za tu namjenu.

Na osnovu takve prijave nadležna inspekcija ili drugi ovlašteni organ utvrdili bi činjenice i izdali prekršajni nalog počiniocu.

Istovremeno, dio naplaćene kazne bio bi isplaćen građaninu koji je prijavio prekršaj kao novčana nagrada za doprinos zaštiti životne sredine.

Primjer raspodjele

  • Kazna za počinioca: 100 KM
  • Nagrada prijavitelju: 50 KM
  • Prihod budžeta Grada: 50 KM

Naravno, iznosi mogu biti i drugačiji, ali suština ostaje ista – sistem se finansira iz naplaćenih kazni, a ne iz dodatnih budžetskih izdvajanja.

Posebno je važno naglasiti da nagrada za prijavitelja ne bi predstavljala dodatni trošak za Grad. Naprotiv, upravo bi počinilac prekršaja, plaćanjem izrečene kazne, praktično finansirao i nagradu osobi koja ga je prijavila. Drugim riječima, onaj ko nepropisno odlaže otpad svojim bi postupkom finansijski nagradio građanina koji je pomogao da bude sankcionisan.

Jedan od ključnih uslova za uspješnu primjenu ovakvog modela jeste potpuna zaštita identiteta prijavitelja. Anonimnost građana koji prijavljuju prekršaje morala bi biti zakonom i podzakonskim aktima u potpunosti zagarantovana, kako ne bi bili izloženi pritiscima, prijetnjama ili drugim oblicima odmazde. Samo uz povjerenje da će njihov identitet ostati zaštićen, građani će biti spremni aktivnije učestvovati u otkrivanju i prijavljivanju onih koji ugrožavaju životnu sredinu i narušavaju izgled našeg grada.

Brojne prednosti ovakvog modela

Primjenom ovakvog sistema svaki građanin postao bi potencijalni komunalni policajac i čuvar javnog prostora. Time bi se višestruko povećao broj osoba koje mogu otkriti i prijaviti počinioce, bez zapošljavanja novih komunalnih redara ili inspektora.

Kod osoba koje namjeravaju nelegalno odlagati otpad stvorio bi se osjećaj nesigurnosti jer nikada ne bi znali da li ih neko posmatra, fotografiše ili snima. Upravo taj preventivni efekat mogao bi biti važniji od same kazne.

Istovremeno bi se:

  • značajno smanjio broj divljih deponija;
  • smanjili troškovi njihovog uklanjanja;
  • povećali prihodi od naplaćenih kazni;
  • podigla svijest građana o zaštiti okoliša;
  • razvila kultura odgovornosti prema zajedničkom prostoru;
  • građani aktivno uključili u zaštitu svoje životne sredine;
  • ojačalo povjerenje između građana i institucija.

Grad bi na ovaj način mogao ostvariti dvostruku korist – smanjiti troškove čišćenja divljih deponija i povećati disciplinu među građanima, bez novih budžetskih izdvajanja.

Ko i zašto ne želi ovakvo rješenje?

Ako postoji mogućnost da se uz minimalne troškove značajno smanji broj divljih deponija, postavlja se logično pitanje – zašto ovakva inicijativa nikada nije ozbiljno razmatrana?

Da li nedostaje politička volja, inicijativa ili spremnost da se građani uključe kao partneri u zaštiti javnog interesa?

Odgovor na ta pitanja duguju upravo oni koji godinama upravljaju Gradom i donose odluke.

Dok se divlje deponije i dalje uklanjaju novcem svih građana, nesavjesni pojedinci prolaze nekažnjeno. Vrijeme je da se umjesto stalnog saniranja posljedica počne djelovati na uzrok problema.

Možda je upravo sada trenutak da se otvori ozbiljna javna rasprava o ovom modelu. Jer, ako dosadašnji način borbe protiv divljih deponija godinama ne daje željene rezultate, onda je sasvim opravdano razmotriti rješenja koja bi mogla biti efikasnija, pravednija i korisnija za cijelu zajednicu.

LuPortal