Stručnjaci upozoravaju da proglašavanje interneta „javnim mjestom“ i fiksna kazna od 300 KM mogu predstavljati ozbiljno kršenje slobode izražavanja

Prema pisanju više portala, u Kaknju je krajem marta usvojena nova Odluka o javnom redu i miru koja je izazvala burne reakcije građana, pravnika i organizacija za ljudska prava. Ovom odlukom po prvi put se reguliše i ponašanje građana u digitalnom prostoru, a komentari i poruke na društvenim mrežama mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 300 KM.

Općinsko vijeće Kakanj donijelo je ovu odluku 27. marta, a internet je tretiran kao prošireno „javno mjesto“, što uključuje Facebook, Instagram, elektronsku poštu i SMS komunikaciju.

Prema članu 3 ove odluke, kršenjem javnog reda i mira smatra se vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje i nepristojno ponašanje, čak i kada se dešava putem interneta. Za fizička lica predviđena je kazna od 300 KM, dok u slučaju da prekršaj počini maloljetnik, odgovornost snose roditelji ili staratelji.

Pravnici upozoravaju na moguću nezakonitost

Pravni stručnjaci upozoravaju da je ovakvo tumačenje pravnog pojma „javno mjesto“ vrlo sporno. Ističu da Zakon o prekršajima FBiH i Zakon o javnom redu i miru Zeničko-dobojskog kantona ne prepoznaju internet kao javni prostor, zbog čega smatraju da nova općinska odluka može biti u koliziji s višim zakonskim aktima.

Aktivisti za ljudska prava dodatno upozoravaju da se ovom odlukom otvara prostor za direktno ograničavanje slobode izražavanja, koja je zaštićena Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Sloboda govora i problem proporcionalnosti

Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje slobodu mišljenja, govora i izražavanja, uključujući i izražavanje putem interneta. Ograničenja su dopuštena samo ako su:

  1. jasno propisana zakonom,
  2. imaju legitiman cilj (zaštita reda i prava drugih),
  3. nužna i proporcionalna.

U ovom slučaju posebno je sporna činjenica da odluka predviđa fiksnu kaznu od 300 KM, bez jasne razlike između:

  • govora mržnje,
  • prijetnji,
  • satiričnih komentara,
  • kritike vlasti ili obične rasprave među građanima.

Pravnici upozoravaju da ovakva neprecizna formulacija ostavlja širok prostor za zloupotrebe i selektivno kažnjavanje, posebno novinara, aktivista i političkih kritičara.

Posebno osjetljivo pitanje – maloljetnici

Dodatno sporno pitanje predstavlja odredba prema kojoj se roditelji kažnjavaju za postupke maloljetnika. Pravna teorija je jasna – odgovornost mora biti lična i individualna, dok kolektivna odgovornost, bez jasne zakonske osnove, može predstavljati ozbiljno kršenje osnovnih pravnih principa.

Ova odredba bi, prema mišljenju stručnjaka, mogla biti posebno ranjiva pred Ustavnim sudom Federacije BiH, pa i Ustavnim sudom BiH.

Zaključak: Veliki rizik od obaranja odluke

Na osnovu dostupnih informacija, postoji ozbiljan pravni osnov da se ovakva odluka:

  • ospori zbog nesaglasnosti s višim zakonima,
  • proglasi neustavnom,
  • ili bude ukinuta sudskim putem.

Iako je cilj zaštita javnog reda i mira legitiman, stručnjaci upozoravaju da se on ne smije ostvarivati po cijenu gušenja slobode govora i privatne komunikacije građana.

Moguće političke posljedice ove odluke

Usvajanje odluke kojom se komentari na društvenim mrežama kažnjavaju novčanom kaznom od 300 KM može imati ozbiljne političke posljedice, naročito u kontekstu povjerenja građana u vlast i slobode političkog djelovanja.

Prije svega, ovakva mjera se u javnosti može doživjeti kao pokušaj kontrole kritike i zastrašivanja građana, posebno novinara, aktivista i opozicionih glasova. Time se stvara atmosfera straha u kojoj ljudi mogu početi da sami sebe cenzurišu, što direktno slabi demokratsku raspravu.

Drugo, odluka nosi rizik da bude protumačena kao politički alat protiv neistomišljenika, jer neprecizni pojmovi poput „nepristojnog ponašanja“ omogućavaju selektivnu primjenu zakona – prema potrebi vlasti.

Treće, moguće su i šire političke detonacije:

  • protesti građana i civilnog sektora,
  • reakcije međunarodnih organizacija koje prate slobodu medija,
  • narušavanje imidža lokalne vlasti kao autoritarne,
  • jačanje opozicije na priči o „gaženju slobode govora“.

U konačnici, umjesto jačanja reda, ovakva odluka može proizvesti duboko političko nepovjerenje, dodatnu polarizaciju društva i ozbiljne političke posljedice na narednim izborima.