Zašto dio Trumpove administracije snažno podržava Đorđeskua?

Kandidatura Kalina Đorđeskua, ekstremnog desničara i nezavisnog kandidata, odbijena je od strane rumunske Centralne izborne komisije, što je izazvalo talas protesta i sukobe s policijom. Đorđesku je ovu odluku nazvao „direktnim udarom na demokratiju“ i najavio žalbu Vrhovnom sudu. Njegova iznenadna popularnost, proruske izjave i podrška pojedinih krugova iz administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno su zaoštrili političku situaciju u Rumuniji.

Odbijena kandidatura i protesti

Ustavni sud Rumunije poništio je rezultate predsjedničkih izbora održanih u novembru 2024. godine, kada je Đorđesku, dotad relativno nepoznat široj javnosti, osvojio najviše glasova. Kao razlog poništenja navedena je navodna ruska umiješanost preko 800 TikTok naloga koji su promovisali njegovu kampanju.

Centralna izborna komisija zatim je 9. marta 2025. odbila njegovu kandidaturu za ponovljene izbore, navodeći da „ne ispunjava uslove zakonitosti“ i da je „kršio obavezu odbrane demokratije“, prenosi BBC.

Odluka komisije izazvala je burne reakcije Đorđeskuovih pristalica, koji su se okupili ispred prostorija izborne komisije u Bukureštu. Demonstracije su eskalirale u nasilne sukobe s policijom, koja je upotrijebila suzavac. Prema izvještajima BBC-ja, demonstranti su prevrtali automobile i razbijali prozore na okolnim objektima. Policija je privela najmanje četiri osobe.

Politička pozadina i međunarodne reakcije

Đorđesku, 62-godišnji agronom i političar, istakao se radikalnim desničarskim i populističkim stavovima. Zagovarao je smanjenje uticaja međunarodnih organizacija poput NATO-a i EU, te prekid podrške Ukrajini. Njegova politika bila je usmjerena na jačanje veza s Rusijom, što ga je učinilo kontroverznim u evropskoj i svjetskoj političkoj areni.

Američki potpredsjednik J. D. Vance prošlog mjeseca optužio je rumunske vlasti za poništavanje izbora na osnovu „slabih sumnji“ obavještajnih službi, dok je rumunski ministar vanjskih poslova optužio milijardera Elona Muska za „miješanje u izbore“, nakon što je Musk objavio poruke podrške Đorđeskuiu.

Uhapšen prije predaje kandidature

Đorđesku je već bio uhapšen 26. februara 2025. godine, dok je išao predati kandidaturu za ponovljene izbore. Optužen je za pokušaj rušenja ustavnog poretka i članstvo u neofašističkoj organizaciji, što je on negirao. Tada su stotine hiljada njegovih pristalica izašle na ulice Bukurešta, protestujući protiv njegovog hapšenja.

Šta slijedi?

Đorđesku ima 24 sata da podnese žalbu Vrhovnom sudu, koji će u roku od 72 sata donijeti konačnu odluku o njegovoj kandidaturi. Ukoliko žalba bude odbijena, protesti bi mogli dodatno eskalirati, dok se međunarodna zajednica i dalje podijeljeno odnosi prema ovom slučaju.

Njegova politička sudbina ostaje neizvjesna, ali jedno je sigurno – Rumunija se suočava s ozbiljnom političkom krizom koja bi mogla imati šire posljedice za region.

Kremlj je ootužen da je pomogao Trumpu da pobijedi?

Rusija je bila optužena da je pomagala Donaldu Trumpu da pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. godine. Američke obavještajne agencije, uključujući FBI, CIA-u i NSA, zaključile su da je Rusija vodila kampanju uticaja s ciljem da pomogne Trumpu i našteti njegovoj protivnici, Hillary Clinton.

Specijalni tužilac Robert Mueller sproveo je istragu o tome i 2019. godine objavio izvještaj koji je potvrdio da je Rusija koristila hakovanje i propagandu na društvenim mrežama kako bi uticala na birače. Međutim, nije pronađen direktan dokaz da je Trumpova kampanja bila u dosluhu s Rusijom.

Slično tome, i tokom izbora 2020. godine postojale su optužbe da Rusija ponovo pokušava da utiče na izbore, ali nije bilo dokaza da je promijenila rezultate glasanja.