Agencija za sprečavanje korupcije podnijela je krivičnu prijavu protiv Aleksandra Šapića nakon vanredne provjere njegovog izvještaja o imovini i prihodima. Slučaj ponovo otvara pitanje njegove vile u Italiji, o kojoj su istraživački novinari pisali još početkom 2023. godine.
Agencija za sprečavanje korupcije Srbije podnijela je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Beogradu protiv gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, nakon vanredne provjere njegovog izvještaja o imovini i prihodima, objavila je Balkanska istraživačka mreža Srbije (BIRN).
Iz Agencije za sprečavanje korupcije zasad nisu precizirali koje su nepravilnosti utvrđene, niti na koju imovinu i prihode se prijava konkretno odnosi.
Ovaj slučaj ponovo je usmjerio pažnju javnosti na Šapićevu imovinu u Italiji, odnosno vilu u Trstu, o kojoj su BIRN i sedmičnik „Vreme“ izvještavali početkom 2023. godine.
Prema kupoprodajnom ugovoru i podacima italijanskog katastra do kojih su tada došli novinari, Šapić je u maju 2018. godine, dok je obavljao funkciju predsjednika općine Novi Beograd, kupio imanje vrijedno 820.000 eura.
Riječ je o objektu površine gotovo 400 kvadratnih metara, sa 13 soba, garažom, dijelom šume i prilaznim putem.
Međutim, u imovinskoj karti koju je u januaru 2019. godine dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije, kao nova nekretnina bio je naveden stan površine 150 kvadratnih metara.
Nakon objavljivanja istraživanja, Šapić je negirao pokušaj prikrivanja imovine, tvrdeći da je nekretninu uredno prijavio Agenciji i dostavio kupoprodajni ugovor.
Kasnije je izjavio da je obrazac o imovini i prihodima, u kojem je nekretnina navedena kao stan od 150, a ne vila od gotovo 400 kvadratnih metara, popunjavala njegova sekretarica, dok ga je on samo potpisao.
Šapić tužio BIRN zbog istraživanja
U martu 2023. godine Šapić je podnio dvije tužbe protiv BIRN-a, tvrdeći da su mu objavljenim tekstovima povrijeđeni čast i ugled te da je zbog njih pretrpio duševne bolove.
U tužbi je osporavao istinitost objavljenih informacija i ponovio da je kupovinu nekretnine blagovremeno prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
Druga tužba odnosila se na istraživanje o spornom ozakonjenju objekta na Bežanijskoj kosi, pri čemu je Šapić osporavao navode o nelegalnoj dogradnji i nepravilnostima u postupku ozakonjenja.
BIRN je ove postupke označio kao SLAPP tužbe, odnosno strateške tužbe protiv javnog učešća, kojima se novinari i mediji mogu izlagati pravnom i finansijskom pritisku zbog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa.
Sudski postupci po ovim tužbama nastavljeni su i tokom 2026. godine.
Najnovija krivična prijava predstavlja novi razvoj slučaja koji je već godinama predmet medijskog i javnog interesovanja. Ipak, dok nadležni organi ne objave konkretne nalaze vanredne provjere, ostaje nepoznato na koje se tačno nepravilnosti prijava odnosi.
Izvor: Al Jazeera Balkans, BIRN
