admin
Od 2021. do 2024. zabilježeno 132 napada, a stvarni broj je znatno veći – većina incidenata nikada ne bude prijavljena zbog nepovjerenja u institucije.
Udruženje BH Novinari juče je predstavilo rezultate sveobuhvatnog istraživanja „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“, provedenog uz podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta SafeJournalists. Istraživanje donosi detaljan uvid u oblike profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja kojima su novinarke u BiH svakodnevno izložene, kao i analizu postojećih mehanizama zaštite i njihovih najvećih nedostataka.
Prema nalazima, novinarke se suočavaju s verbalnim napadima, online prijetnjama, ali i fizičkim napadima, pri čemu je rodna komponenta često ključni element. Od početka 2021. do kraja 2024. godine zabilježeno je 132 napada na novinare i novinarke, od čega je 31 usmjereno direktno na žene u medijima, dok je 21 napad bio na grupe novinara i novinarki. Stvarni broj napada je, međutim, mnogo veći, jer mnoge novinarke incidente ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i straha od stigmatizacije.
– „Ovo je prvi izvještaj ove vrste koji su uradili BH Novinari. Cilj je pokrenuti javnu debatu o sigurnosti novinarki, jer se nasilje nad njima ne prepoznaje uvijek kao rodno zasnovano, niti postoje adekvatni mehanizmi zaštite“, istakla je Borka Rudić, generalna tajnica BH Novinara.
Autorica izvještaja, istraživačica Lajla Zaimović Kurtović, naglasila je da žene u medijima trpe višestruke oblike rodno zasnovanog nasilja koje ugrožava njihov profesionalni rad, kao i mentalno i fizičko zdravlje. BiH, iako posjeduje određeni zakonodavni okvir, još uvijek nema zakon koji štiti žrtve rodnog nasilja izvan porodičnog konteksta, niti posebnu pravnu zaštitu za novinare i novinarke. Dodatni izazov je neusklađenost domaćih propisa s Istanbulskom konvencijom.
– „Verbalne i online prijetnje su najčešći oblik nasilja prema novinarkama, dok novinari češće trpe i fizičke napade. I pored postojećeg pravnog okvira, problem je njegova neadekvatna primjena. Određen napredak postoji zahvaljujući imenovanim kontakt tačkama u tužilaštvima i policiji, ali online nasilje ostaje siva zona“, dodala je Zaimović Kurtović.
Generalna percepcija među novinarkama jeste da su one izloženije nasilju od svojih muških kolega, naročito na terenu. Kao najugrožavajuće aktere navode političare, osobe na pozicijama moći i pojedince povezane s kriminalnim strukturama.
Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH ocijenio je da je istraživanje BH Novinara jasno identifikovalo ključne probleme domaćih institucija u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Naglasio je važnost jačanja sistema zaštite žena koje su izložene višestrukoj diskriminaciji, među koje spadaju i novinarke.
Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur istakla je da BiH ima zakone, ali da institucije nemaju dovoljno kapaciteta niti uspostavljene jasne procedure.
– „Želim da ovaj izvještaj bude osnova za naredne, u kojima ćemo se fokusirati i na počinioce nasilja i javno ih imenovati“, poručila je Džumhur.
Kroz fokus grupe i analizu institucionalne prakse, istraživanje donosi niz preporuka za unapređenje sigurnosti novinarki u BiH.
Preporuke za medije:
- pokretanje kampanja o rizicima i dostupnim mehanizmima podrške;
- razvijanje rodno osjetljivih internih politika;
- snažnije zagovaranje regulacije online nasilja;
- iniciranje zakonskih izmjena koje bi novinare/ke definisale kao osobe od javnog značaja.
Preporuke za institucije:
- regulacija online nasilja i harmonizacija propisa;
- jačanje provedbe zakona o zaštiti od rodno zasnovanog nasilja;
- usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim standardima;
- izmjene krivičnih zakona radi veće zaštite novinara/ki.
Predstavljeni nalazi potvrđuju urgentnu potrebu za sistemskim rješenjima koja će osigurati sigurnije radno okruženje za novinarke u Bosni i Hercegovini.
Ovim događajem BH Novinari su se pridružili obilježavanju 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. U okviru kampanje biće promovirani nalazi istraživanja i objavljene izjave 16 novinarki o njihovim ličnim strategijama borbe protiv profesionalnog i rodnog nasilja.
Izvor/foto: BH Novinari
