Odluka prijeti destabilizacijom globalnog tržišta nafte i izaziva strahove od ekonomske krize

Teheran — Iranski parlament odobrio je mjeru zatvaranja Hormuškog tjesnaca za sav pomorski promet, nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele napade na tri iranska nuklearna postrojenja, prenosi agencija Anadolu.

“Parlament je došao do zaključka da Hormuški tjesnac treba zatvoriti“, izjavio je general-major Esmaeil Kowsari, član parlamentarne Komisije za nacionalnu sigurnost, dodajući da će konačnu odluku donijeti Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost — najviši sigurnosni organ Islamske Republike.

Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim okeanom, smatra se ključnim svjetskim čvorištem za transport nafte, kroz koji svakodnevno prolazi gotovo 20% globalnih zaliha sirove nafte.

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u nedjelju da su američke snage bombardovale tri strateški važne iranske lokacije — Fordo, Natanz i Isfahan — navodno kao odgovor na iransku podršku napadima na Izrael.

Ovi napadi predstavljaju novu eskalaciju u već zahuktalom sukobu između Irana i Izraela. Izraelske vlasti tvrde da je najmanje 25 osoba ubijeno, a stotine povrijeđeno u raketnim napadima iz Irana. S druge strane, iransko Ministarstvo zdravstva izvijestilo je o čak 430 poginulih i više od 3.500 ranjenih u izraelskim udarima.

Posljedice na svjetsku ekonomiju

Odluka Irana da blokira Hormuški tjesnac mogla bi imati ogromne posljedice za svjetsku ekonomiju. Tržišta energenata već su reagovala skokom cijena sirove nafte, a stručnjaci upozoravaju da bi dugoročna blokada mogla izazvati novu globalnu ekonomsku krizu.

Cijene nafte na svjetskim berzama porasle su za više od 10% u samo nekoliko sati nakon vijesti o mogućem zatvaranju tjesnaca. Analitičari procjenjuju da bi daljnje eskalacije mogle dovesti do nestašica, posebno u Aziji i Evropi, koje su visoko ovisne o energentima iz tog regiona.

Finansijska tržišta širom svijeta takođe su pokazala znake nestabilnosti, a investitori se okreću sigurnim investicijama poput zlata i državnih obveznica.

Ako Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana i formalno potvrdi zatvaranje tjesnaca, to bi moglo predstavljati najteži udarac globalnom energetskom sistemu od naftne krize 1970-ih.

U međuvremenu, svjetske sile pozivaju na smirenje situacije i otvaranje diplomatskih kanala kako bi se spriječila dalja destabilizacija ne samo Bliskog istoka, već i globalne ekonomije.

Izvor: AA