admin
Od kompanije koja je nekada izvozila znanje, elektroenergetsku opremu i velike infrastrukturne projekte širom svijeta, Energoinvest je decenijama prolazio kroz privatizacijske pokušaje, finansijske probleme, promjene uprava i sporne poslovne odluke. Najnoviji račun stigao je iz Mađarske: 22,7 miliona KM. Trag vodi do ugovora iz 2020. i odluka iz 2021. godine, ali priča o slabljenju Energoinvesta počinje mnogo ranije.
Energoinvest danas nije kompanija bez poslovanja. Naprotiv, kompanija je posljednjih godina počela ostvarivati značajniju dobit. Međutim, istovremeno na naplatu dolazi obaveza prema mađarskom operatoru gasnog sistema FGSZ, nastala nakon spora oko transporta gasa preko Mađarske.
Prema informacijama objavljenim 25. i 26. septembra 2026. godine, Energoinvest i BH-Gas trebaju FGSZ-u isplatiti oko 13,3 miliona američkih dolara, odnosno 22,7 miliona KM, a rok za izmirenje obaveze je 2. oktobar 2026. godine.
Ali pitanje je mnogo šire od današnjeg duga:
Kako je Energoinvest, nekadašnji industrijski gigant, došao u situaciju da mu jedna odluka donesena prije više od pet godina danas može ugroziti poslovanje?
OD INDUSTRIJSKOG GIGANTA DO DRŽAVNE KOMPANIJE
Energoinvest je desetljećima bio jedan od najznačajnijih industrijskih sistema bivše Jugoslavije.
Kompanija je iz Sarajeva poslovala na međunarodnom tržištu, izvodila velike elektroenergetske i infrastrukturne projekte i gradila reputaciju kompanije koja je raspolagala vlastitim inženjerskim znanjem.
Rat i raspad Jugoslavije promijenili su tržište na kojem je Energoinvest izrastao.
Nakon rata slijedi proces privatizacije državnog kapitala.
I tu nastaje prvi veliki problem.
2005–2007: POKUŠAJ PRIVATIZACIJE KOJI NIJE ZAVRŠEN
Vlada FBiH je 24. januara 2005. godine donijela odluku da se 67 posto kapitala Energoinvesta privatizira metodom javnog prikupljanja ponuda.
Prema dokumentima Agencije za privatizaciju FBiH, ukupni kapital Energoinvesta iznosio je 220.721.025 KM, dok je državni kapital iznosio 147.897.500 KM, odnosno 67 posto.
Agencija za privatizaciju objavila je javni poziv 6. oktobra 2006. godine.
Rok je produžavan.
Ali ponuda nije bilo.
26. aprila 2007. godine Vlada FBiH donosi odluku o obustavljanju procesa privatizacije Energoinvesta i nalaže poništavanje tendera. Kao razlog je navedena potreba da se prethodno utvrdi vrijednost imovine koja se privatizira. Prema izvještaju Agencije za privatizaciju, do odluke Vlade nije pristigla nijedna ponuda potencijalnih kupaca.
Agencija je 16. aprila 2009. godine Vladi FBiH dostavila novi prijedlog odluke o metodi prodaje.
Ni taj proces nije završen.
Tako država ostaje većinski vlasnik Energoinvesta.
2016: NOVALIĆEVA VLADA I BISERA HADŽIALJEVIĆ
Jedna od važnih tačaka dolazi 2016. godine.
Na čelu Vlade FBiH bio je Fadil Novalić (SDA).
Vlada je dala saglasnost za imenovanje Bisere Hadžialjević za direktoricu Energoinvesta.
U narednim godinama upravo će njena uprava biti na čelu kompanije kada budu potpisani ključni dokumenti koji će nekoliko godina kasnije dovesti do arbitražnog spora sa mađarskim FGSZ-om.
Ovdje je važno napraviti razliku:
imenovanje direktorice samo po sebi nije dokaz odgovornosti za kasniji spor.
Odgovornost se može razmatrati samo kroz konkretne odluke, ugovore i postupke.
REVIZORI UPOZORAVAJU NA PROBLEME
Problemi Energoinvesta nisu počeli sa FGSZ-om.
Ured za reviziju institucija FBiH je godinama ukazivao na probleme u finansijskom poslovanju kompanije.
Posebno je značajan revizorski izvještaj za 2021. godinu, jer dokumentuje stanje kompanije upravo u vrijeme kada nastaje gasni spor.
Prema revizorskim podacima, Energoinvest je na početku 2021. godine imao 223 miliona KM akumuliranog nepokrivenog gubitka, dok je ukupni kapital iznosio oko 43,8 miliona KM.
To pokazuje da je kompanija u gasni spor ušla sa već ozbiljno narušenom finansijskom pozicijom.
2020: UGOVOR S MAĐARSKIM FGSZ-OM
A onda dolazimo do ključnog događaja.
Energoinvest i BH-Gas zaključuju odnosno produžavaju aranžman sa mađarskim operatorom FGSZ za transport prirodnog gasa preko Mađarske.
Ugovorom je transport trebalo osigurati do kraja 2023. godine.
Problem nastaje zbog uslova pod kojima je ugovor produžen.
Prema nalazima Ureda za reviziju, raniji ugovori sadržavali su penale od oko 7,5 miliona USD, dok je novim Aneksom 24 mogućnost prijevremenog raskida postala znatno skuplja.
Za raskid u 2021. godini ugovorena je naknada od oko 23 miliona USD, dok je u određenim okolnostima potencijalni zbir penala mogao doseći 30,5 miliona USD.
To je ključni podatak.
Jer upravo nekoliko mjeseci nakon potpisivanja tog aranžmana dolazi do promjene rute kojom će BiH dobijati gas.
KO JE BIO NA VLASTI?
Federalnu vladu tada je predvodio Fadil Novalić (SDA).
U Vladi su bile SDA, HDZ BiH i SBB.
Resorni federalni ministar energije, rudarstva i industrije bio je Nermin Džindić (SBB).
Na čelu Energoinvesta bila je Bisera Hadžialjević.
Dakle, kada se govori o političkom kontekstu odluka iz 2020. i 2021. godine, ne može se zaobići tadašnja Vlada FBiH i ljudi koji su u njenom sastavu bili zaduženi za energetiku i upravljanje državnim kapitalom.
Ali politička odgovornost nije isto što i pravno utvrđena krivica.
MAJ 2020: ENERGOINVEST UPOZORAVA NA PENALE
Posebno zanimljiv podatak nalazi se u revizorskom izvještaju.
8. maja 2020. godine Energoinvest je obavijestio BH-Gas o problematičnim odredbama novog aneksa, uključujući značajno veće penale.
Dakle, prema revizorskoj dokumentaciji, rizik nije bio potpuno nepoznat.
On je bio evidentiran.
A onda se nekoliko mjeseci kasnije događa ono što će cijeli slučaj pretvoriti u višemilionski spor.
DECEMBAR 2020: GAZPROM MIJENJA RUTU
Krajem 2020. godine Gazprom Export obavještava Energoinvest da će se isporuka gasa za BiH preusmjeriti na novu rutu.
Umjesto dotadašnjeg pravca preko Ukrajine i Mađarske, BiH treba biti snabdijevana preko Turskog toka.
To je bio ključni geopolitički i energetski zaokret.
Energoinvest je tvrdio da promjena nije njegova odluka, nego posljedica odluke Gazproma o promjeni pravca isporuke.
Međutim, ugovor sa FGSZ-om i dalje je postojao.
I tu nastaje problem.
2021: PRELAZAK NA TURSKI TOK
U aprilu 2021. Federacija BiH prelazi na novu rutu snabdijevanja gasom.
Tadašnji federalni ministar energije, rudarstva i industrije bio je Nermin Džindić.
Vlada FBiH je razmatrala informacije o novom modelu snabdijevanja i odnosima između Energoinvesta, BH-Gasa i Gazproma.
Postojeći aranžman sa FGSZ-om više nije odgovarao novoj ruti.
Ali ugovor nije nestao samim prelaskom na drugu rutu.
I upravo će njegovo prijevremeno okončanje postati predmet međunarodne arbitraže.
ŠTA JE TVRDIO FGSZ?
Mađarski FGSZ smatrao je da mu pripada ugovorena naknada zbog prijevremenog prestanka transportnog aranžmana.
Energoinvest i BH-Gas su, s druge strane, osporavali takve zahtjeve i podnosili vlastite protivzahtjeve.
Spor je završio pred međunarodnim arbitražnim vijećem.
19. APRIL 2024: ARBITRAŽA
Međunarodna arbitraža donijela je odluku 19. aprila 2024. godine.
Ovdje postoji važna nijansa koja se često izgubi u političkim interpretacijama.
Arbitraža nije jednostavno utvrdila da je Vlada FBiH dužna platiti novac Mađarima.
Naprotiv, zahtjevi FGSZ-a prema Vladi FBiH nisu prihvaćeni na način na koji je FGSZ tražio.
Finansijska obaveza određena je prema Energoinvestu i BH-Gasu.
Nakon prebijanja međusobnih potraživanja tada se govorilo o iznosu od oko 11,16 miliona USD.
Kasnijim obračunima obaveza je narasla na približno 13,3 miliona USD, odnosno 22,7 miliona KM.
2026: STARI RAČUN STIŽE NA NAPLATU
Pet godina nakon promjene gasne rute, problem ponovo dolazi u centar pažnje.
Prema informacijama objavljenim 25. septembra 2026. godine, Vrhovni sud FBiH potvrdio je izvršivost međunarodne arbitražne odluke.
Energoinvest i BH-Gas sada se suočavaju s obavezom od:
13,3 MILIONA USD
odnosno približno
22,7 MILIONA KM
Rok za izmirenje obaveze je 2. oktobar 2026. godine.
Prema objavljenim informacijama, direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić sa saradnicima otišao je u Mađarsku kako bi pokušao postići dogovor s FGSZ-om o načinu izmirenja obaveze.
I TU DOLAZIMO DO PARADOKSA
Energoinvest danas nije ista kompanija kakva je bila 2021. godine.
Prema objavljenim podacima kompanije, posljednjih godina poslovni rezultat je poboljšan.
Ali istovremeno dolazi naplata obaveze nastale iz odluka donesenih prije više od pet godina.
Zato današnji problem nije samo pitanje novca.
To je pitanje odgovornosti za donošenje odluka.
KO JE ODGOVORAN?
Odgovor treba podijeliti na nekoliko nivoa.
FADIL NOVALIĆ – SDA
Bio je premijer FBiH.
Njegova Vlada bila je na vlasti u vrijeme zaključivanja aranžmana s FGSZ-om i prelaska na Turski tok.
Dokumentacija koju su analizirali mediji pokazuje da je Novalić potpisivao dokumente Vlade FBiH povezane sa garancijama i odnosima prema FGSZ-u.
NERMIN DŽINDIĆ – SBB
Bio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije.
Kao resorni ministar bio je uključen u pitanja gasnog sektora i promjenu modela snabdijevanja 2021. godine.
BISERA HADŽIALJEVIĆ
Bila je direktorica Energoinvesta u periodu kada su zaključeni ključni aranžmani sa FGSZ-om i kada je došlo do prelaska na novu gasnu rutu.
SDA – HDZ BiH – SBB
To je bila politička struktura koja je činila tadašnju Vladu FBiH.
Zbog toga se politička odgovornost za upravljanje državnim kapitalom u tom periodu ne može svesti samo na jednu osobu.
ALI KO JE NAPRAVIO 22,7 MILIONA KM DUGA?
Tu treba biti precizan.
Nije pravno korektno napisati da je Fadil Novalić lično dužan 22,7 miliona KM.
Nije korektno ni napisati da je Vlada FBiH današnji dužnik FGSZ-a.
Prema arbitražnoj odluci, odnosno sadašnjoj obavezi, dužnici su Energoinvest i BH-Gas.
Ali političko pitanje ostaje potpuno legitimno:
Ko je donosio odluke koje su dovele do nastanka tog spora?
I još važnije:
Ko je znao da postoji potencijalni penal od desetina miliona dolara?
Kada je znao?
Zašto je ugovor potpisan pod takvim uslovima?
Ko je odlučio da se transport preko Mađarske prekine?
Zašto potencijalna obaveza nije adekvatno finansijski pokrivena?
I zašto račun iz 2021. godine Energoinvest rješava tek 2026. godine?
ENERGOINVEST NIJE UNIŠTILA JEDNA ODLUKA
Ako se cijela historija sagleda bez političkog navijanja, teško je pronaći samo jedan trenutak u kojem je Energoinvest „uništen“.
Prije se može govoriti o dugom procesu:
rat i gubitak tržišta
↓
poslijeratno restrukturiranje
↓
neuspjeli pokušaji privatizacije
↓
ostanak države kao većinskog vlasnika
↓
promjene uprava i poslovnih politika
↓
akumulirani gubici
↓
revizorska upozorenja
↓
sporni gasni aranžman 2020.
↓
prelazak na Turski tok 2021.
↓
međunarodna arbitraža
↓
22,7 miliona KM obaveze 2026. godine
NAJVAŽNIJE PITANJE ZA JAVNOST
Energoinvest je nekada bio simbol domaćeg industrijskog znanja.
Danas država još uvijek ima kontrolu nad kompanijom.
A račun od 22,7 miliona KM stigao je na naplatu novoj upravi i današnjim zaposlenicima.
Zato se priča ne bi trebala završiti pitanjem:
„Ko će sada platiti?“
Mnogo važnije pitanje je:
KO JE ZNAO ŠTA ĆE SE DOGODITI – I KO JE DONIO ODLUKU?
Odgovor na to pitanje ne bi trebao tražiti u stranačkim saopćenjima, nego u ugovorima, odlukama Vlade FBiH, zapisnicima, revizorskim izvještajima, arbitražnoj odluci i sudskim dokumentima.
Jer samo tako se može utvrditi gdje završava politička odgovornost, gdje počinje upravljačka odgovornost, a gdje eventualna pravna odgovornost.
IZVORI
- Ured za reviziju institucija u FBiH – Izvještaj o finansijskoj reviziji Energoinvesta d.d. Sarajevo za 2021. godinu.
- Agencija za privatizaciju u FBiH – Izvještaj o provedbi procesa privatizacije 2007. godine.
- Agencija za privatizaciju u FBiH – Plan privatizacije i program rada Agencije za 2010. godinu.
- Bloomberg Adria – „Gazprom, Turski tok, FBiH i Energoinvest: dokumenti i prepiske“.
- Federalna – „Energoinvest i BH-Gas duguju 22,7 miliona KM FGSZ-u“.
- eKapija – „Potvrđena arbitražna presuda: Energoinvest i BH-Gas duguju Mađarima 22,7 mil KM“.
- Raport – „Ceh Novalićeve i Džindićeve odluke iz 2021. stigao na naplatu“.
