Beogradski advokat Čedomir Stojković poručuje da promjena vlasti u Srbiji ne smije značiti samo političku smjenu Aleksandra Vučića, već i otvaranje istraga o poslovima Milorada Dodika. Posebno izdvaja kupovinu vile na Dedinju, poslovanje firmi povezanih s Dodikom i njegovom porodicom te političku podršku koju je godinama imao iz Beograda.

Politički poraz Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS) na parlamentarnim izborima u Srbiji mogao bi imati posljedice i izvan granica te zemlje, posebno kada je riječ o odnosima Beograda i Banje Luke.

Jedno od pitanja koje bi moglo doći u fokus buduće vlasti jeste poslovanje Milorada Dodika u Srbiji, uključujući porijeklo novca kojim je kupio nekretninu na beogradskom Dedinju, ali i poslovne aranžmane kompanija koje se povezuju s njim i članovima njegove porodice.

U razgovoru za Raport, beogradski advokat Čedomir Stojković najavljuje da će insistirati na tome da nadležni organi ispitaju ove slučajeve.

Stojković je predsjednik i jedan od osnivača organizacije „Grupa Oktobar“, a u javnosti je poznat po kritičkom odnosu prema politici Aleksandra Vučića i ruskom političkom utjecaju u Srbiji.

Vila na Dedinju ponovo u fokusu

Jedan od slučajeva koje Stojković posebno izdvaja jeste kupovina Dodikove nekretnine na Dedinju.

Ovaj slučaj nije nov. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine još 2016. godine otvorilo je istragu o porijeklu novca kojim je Dodik 2007. kupio nekretninu u Beogradu.

Prema ranijim medijskim istraživanjima, sporno je bilo vremensko nepodudaranje kupovine nekretnine i podizanja kredita u Pavlović banci, kojim je Dodik objašnjavao porijeklo novca.

Dodik je 2022. godine saslušan u Tužilaštvu BiH, nakon čega je odbacio optužbe i tvrdio da je nekretninu platio kreditnim sredstvima.

Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić ranije je ukazivao na probleme u pribavljanju dokumentacije iz Srbije, navodeći da je istraga opstruirana zbog nedostavljanja dokaza putem međunarodne pravne pomoći.

Stojković smatra da bi političke promjene u Srbiji mogle otvoriti prostor za ozbiljnije bavljenje ovim predmetom.

Međutim, njegova očekivanja ne zaustavljaju se na nekretnini.

Istrage o poslovima Dodikovih firmi

– „Mnogo je nas u Srbiji koji ćemo insistirati na tome da se istrage protiv Dodika vode. Ne radi se tu samo o kupovini njegove vile“, poručuje Stojković.

Prema njegovim navodima, potrebno je ispitati i poslovanje kompanija koje povezuje s Dodikom i članovima njegove porodice, posebno njihovo učešće u javnim radovima.

Stojković iznosi sumnje da su pojedini poslovi mogli biti preplaćeni na štetu građana Srbije te očekuje da buduća vlast omogući nezavisno ispitivanje takvih aranžmana.

Pritom naglašava da borba protiv korupcije ne bi smjela biti selektivna, odnosno da ne bi smjela zavisiti od toga kojoj političkoj opciji pripadaju osobe čije se poslovanje provjerava.

Njegova poruka je da promjena vlasti mora podrazumijevati i promjenu odnosa prema institucijama, javnom novcu i odgovornosti političkih funkcionera.

Alta banka i strah od nestanka dokaza

Govoreći o aktuelnim događajima u Srbiji, Stojković upozorava na mogućnost da bi dio dokumentacije o spornim poslovima mogao biti uklonjen ili uništen prije nego što novi državni organi preuzmu kontrolu nad institucijama.

Ipak, uvjeren je da dio dokaza postoji i izvan zvaničnih arhiva, jer su ih, kako tvrdi, pojedini zaposleni i građani ranije sačuvali.

Kao jedan od primjera ozbiljnosti trenutne situacije navodi Alta banku, kojoj je Narodna banka Srbije 30. oktobra oduzela dozvolu za rad.

Narodna banka Srbije je 31. oktobra saopćila da je odluka donesena nakon kontrolnih aktivnosti i utvrđenog značajnog pogoršanja finansijskog stanja banke, uz ugrožene interese deponenata.

Stojković vlasnika banke Davora Macuru opisuje kao osobu blisku Vučiću i SNS-u te iznosi tvrdnje o iznošenju kapitala iz Srbije nakon izbornog poraza dosadašnje vlasti.

Kakav će biti odnos nove vlasti prema Dodiku i BiH?

Posebno značajan dio razgovora odnosi se na buduće odnose Srbije i Bosne i Hercegovine.

Stojković smatra da bi nova vlast u Beogradu trebala prekinuti politiku koja je, prema njegovoj ocjeni, godinama podržavala političke poteze Milorada Dodika i doprinosila narušavanju odnosa između dvije države.

Kao ključne političke aktere dosadašnje politike prema BiH izdvaja Aleksandra Vučića, Aleksandra Vulina i Milorada Dodika.

Njegovo očekivanje je da nova vlada neće nastaviti praksu političke podrške potezima koji dovode u pitanje stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Umjesto toga, zalaže se za normalizaciju odnosa, ekonomsku saradnju, investicije i otvaranje prostora za regionalni razvoj.

Studenti ne zaboravljaju Dodikove uvrede

Stojković se osvrnuo i na pokušaje Milorada Dodika da nakon izbornog poraza SNS-a promijeni retoriku prema studentskom pokretu.

Podsjeća da je Dodik tokom studentskih protesta u Srbiji učesnike nazivao „ološem“ i „ustašama“, zbog čega smatra da njegovo sadašnje približavanje studentskom pokretu neće biti jednostavno.

Posebno ističe da se političar koji bi trebao biti predmet provjere zbog mogućih koruptivnih poslova teško može uklopiti u pokret koji je svoju političku snagu izgradio na zahtjevima za odgovornost i borbu protiv korupcije.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko će buduća vlast zaista biti spremna da se suoči s ovim problemima.

Pobjeda studentske liste predstavlja značajan politički preokret, ali sama promjena vlasti ne garantuje automatski nezavisnost pravosuđa niti otvaranje svih spornih predmeta.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno hoće li se promijeniti odnos Beograda prema institucijama BiH i hoće li pravosudni organi Srbije biti spremni sarađivati u predmetima koji se odnose na poslovanje i imovinu političara iz Republike Srpske.

Dodik se, barem prema najavama Čedomira Stojkovića, više ne posmatra samo kao politički saveznik odlazeće vlasti u Beogradu, već i kao osoba čije bi poslovne i finansijske veze mogle postati predmet novih provjera. Hoće li te najave prerasti u konkretne istrage, pokazat će djelovanje nove vlasti i nezavisnost institucija.

Izvor: Raport.ba, Radio Slobodna Evropa, Centar za istraživačko novinarstvo – CIN, Narodna banka Srbije, Reuters.

Obrada: LuPortal