“Usitnilo” do protesta, neki privrednici odustaju od dolaska i Sarajevo u strahu od ismijavanja i bojkota radnika, radnici “razočarali” pa ni pod ucjenama ne pristaju da podrže “marš bogatih”, pa se digla kuka i motika …

Preko “podatnih” medija ponovo se oglasio Admir Čavalić. Ovaj put u tekstu navodi kako podizanje minimalne plaće na 1.000 KM u FBiH, bez smanjenja opterećenja za poslodavce, te uvođenje neradne nedjelje, već motiviše poslodavce da razmišljaju o preseljenju poslovanja u RS ili Brčko distrikt, gdje su izdvajanja za doprinose značajno manja.

Prema Čavaliću, na minimalnu plaću od 1.000 KM u FBiH ide još 744 KM doprinosa, dok u RS na 900 KM minimalca iznosi oko 460 KM, a u Brčkom za 1.000 KM plaće doprinosi se kreću između 360 i 450 KM. Ova razlika, kako tvrdi, dugoročno će uticati na odluke investitora, jer su bruto plaće u FBiH znatno veće od onih u RS i Brčkom, a čak i veće nego u nekim zemljama EU, poput Češke.

Čavalić smatra da ovakve mjere narušavaju jedinstveni ekonomski prostor u BiH, čineći RS i Brčko konkurentnijima za privlačenje kapitala i radnika. Naglašava da glavni problem leži u visokom fiskalnom opterećenju u FBiH, koje iznosi 41,5%, u poređenju sa 31% u RS. Zaključuje kako su RS i Brčko sada privlačnije za zapošljavanje, čak i kada radnici primaju istu neto plaću.

Cijeli članak možete pročitazi OVDJE.

O čemu u stvari “govori u krug” g. Čavalić?

Tekst na prvi pogled djeluje logično, ali se u nekim dijelovima mogu uočiti potencijalne nelogičnosti ili nejasnoće koje bi se mogle dodatno pojasniti ili provjeriti:

  1. Poređenje s Češkom: Navodi se da je bruto plaća u FBiH približno 150 KM veća od one u Republici Češkoj. Međutim, nije navedeno koje sektore ili prosjeke poredi, niti se uzima u obzir razlika u standardu života, cijeni rada i ekonomskim uvjetima između BiH i Češke. Takva poređenja mogu biti zavaravajuća bez konteksta.
  2. Razlike u izdvajanjima za doprinose: Tekst tačno navodi razlike u porezima i doprinosima između FBiH, RS-a i Brčkog, ali ne uzima u obzir eventualne druge troškove poslovanja (npr. cijene energije, infrastruktura, administrativni troškovi) koji mogu uticati na konkurentnost. Fokusiranje isključivo na poreze daje nepotpunu sliku.
  3. Jedinstveni ekonomski prostor: Čavalić tvrdi da je jedinstveni ekonomski prostor narušen zbog razlika u porezima i doprinosima. Iako to ima smisla, ne uzima se u obzir da je fiskalna autonomija entiteta i Brčko distrikta dio ustavnog uređenja BiH. Jedinstveni ekonomski prostor nije pravno definisan kao obaveza da porezni sistem bude identičan u svim dijelovima zemlje.
  4. Uticaj na kapital i rad: Dok se tvrdi da RS i Brčko postaju konkurentniji za kapital i rad, ne uzima se u obzir šira slika, poput političke stabilnosti, pravne sigurnosti, dostupnosti kvalifikovane radne snage i slično, što također značajno utiče na investicije.
  5. Nedostatak podataka o selidbi firmi: Čavalić navodi da bi razlike u opterećenju mogle dugoročno uticati na selidbu firmi iz FBiH u RS ili Brčko. Međutim, za takvu tvrdnju bi bilo korisno navesti konkretne primjere ili trendove, umjesto da se oslanja na pretpostavke.
  6. Termin “problem” s bruto plaćom: Izjava da “nije problem ono što radnik dobije na ruke” nego bruto plaća, može biti konfuzna, jer visoka bruto plaća ukazuje na veliko porezno opterećenje. Međutim, u praksi to znači da poslodavci imaju veće troškove zapošljavanja, što direktno utiče na radnike i tržište rada.
  7. Opterećenje na rad u FBiH i RS-u: Tekst spominje da je opterećenje na rad u FBiH 41,5%, a u RS-u 31%. Iako je razlika značajna, nije razjašnjeno koji su konkretni doprinosi ni kako se oni razlikuju (npr. zdravstveno, penziono osiguranje), što bi čitatelju pomoglo da bolje razumije razlike.

Sveukupno, tekst sadrži osnovnu logiku, ali bi bilo korisno dodatno provjeriti tačnost navedenih postotaka, dodati širi kontekst za poređenja i razmotriti faktore koji utiču na poslovanje osim poreza i doprinosa.

Zna ga Čavalić “zamotati”, ‘alal mu vjera.