Uprkos zakonskoj obavezi obilježavanja mjesta masovnih grobnica, brojna stratišta u Bosni i Hercegovini i dalje su bez spomen-obilježja. BIRN BiH pokrenuo je inicijativu koja bi trebala pomoći udruženjima porodica nestalih da iskoriste zakonske mogućnosti i izvrše pritisak na nadležne institucije.

Brojna mjesta masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini ni danas nisu obilježena, iako Zakon o nestalim osobama BiH predviđa obavezu njihovog obilježavanja. Porodice žrtava, osim suočavanja s posljedicama ratnih zločina i dugogodišnjom potragom za nestalima, nailaze i na administrativne prepreke kada pokušavaju postaviti spomen-obilježja na mjestima stradanja.

Kako bi se pružila pravna podrška udruženjima žrtava i otvorilo pitanje odgovornosti institucija, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predstavila je 3. novembra u Sarajevu projekat „Deset priča o obilježavanju masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini“.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić istakao je da je cilj projekta izvršiti dodatni pritisak na institucije kako bi se pronašla pravna rješenja u slučajevima nepoštovanja državnog zakona. Posebno je ukazao na probleme s kojima se suočavaju inicijative za obilježavanje masovnih grobnica u lokalnim zajednicama, naročito u Republici Srpskoj.

– „Odabrali smo deset lokacija na kojima se nalaze neke od najvećih masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini i pružili pravnu podršku udruženjima kako bi mogla podnijeti zahtjeve i dobiti potrebna rješenja“, kazao je Džidić.

U okviru projekta Detektor je pokrenuo posebnu internet-stranicu grobnice.detektor.ba, na kojoj su predstavljene priče o deset lokacija masovnih grobnica, iskustva porodica žrtava i informacije o procedurama za njihovo obilježavanje.

Novinarka BIRN-a BiH Lamija Grebo, koja je na projektu radila s kolegicom Eminom Dizdarević Tahmiščija, predstavila je dio istraživačkih priča. Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da udruženja žrtava ne koriste sve mogućnosti koje im pruža Zakon o nestalim osobama, ali i da se suočavaju s brojnim administrativnim preprekama.

Predstavnica Ambasade Kanade Isabelle Jaulgey naglasila je podršku inicijativama koje doprinose očuvanju istorijskog sjećanja. Istakla je da obilježavanje masovnih grobnica predstavlja način odavanja počasti žrtvama, ali i priznavanja iskustava preživjelih i njihovih porodica.

O problemima s kojima se porodice suočavaju govorile su i predstavnice udruženja žrtava. Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja „Foča 92–95“ i članica Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH, upozorila je da neobilježavanje nekadašnjih mjesta masovnih grobnica ostavlja prostor da zločini budu zaboravljeni.

Ema Čekić, predsjednica Udruženja porodica nestalih opštine Vogošća, ukazala je na nedovoljno razumijevanje i primjenu Zakona o nestalim osobama, kao i na probleme koje porodice imaju u svojim lokalnim zajednicama.

Posebno je otvoreno i pitanje Fonda za podršku porodicama nestalih osoba, čije je osnivanje predviđeno odgovarajućim propisima, ali koji još nije uspostavljen. Emina Zahirović-Pintarić, stručna saradnica na projektu, istakla je da je, uprkos brojnim preprekama, neophodno nastaviti rad na unapređenju pravnog okvira i pronalaženju institucionalnih rješenja koja bi porodicama i udruženjima olakšala obilježavanje mjesta stradanja.

Na konferenciji je govorio i Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), podsjetivši na probleme s kojima su se suočavali tokom inicijativa za postavljanje spomen-obilježja žrtvama na Kazanima i na groblju Sveti Josip u Sarajevu. Naglasio je i značaj rada organizacija civilnog društva u očuvanju sjećanja na žrtve.

Predstavljanje projekta u Sarajevu bilo je završni događaj inicijative „Obilježavanje masovnih grobnica: podrška udruženjima žrtava kroz obuke i javnu kampanju u njihovim nastojanjima da obilježe mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini“.

Projekat je podržala Vlada Kanade putem Fonda za lokalne inicijative.

Pitanje obilježavanja masovnih grobnica nije samo pitanje postavljanja spomen-ploča. Ono podrazumijeva poštovanje prava porodica, institucionalnu odgovornost i očuvanje činjenica o zločinima. Dok god mjesta stradanja ostaju neobilježena, zakonska obaveza i stvarno suočavanje s prošlošću ostaju razdvojeni.

Izvor: BIRN BiH