Incident zagađenja Bioštice, povišene koncentracije olova, sigurnost jalovišta i korištenje državnog zemljišta neka su od pitanja koja, prema Aarhus centru, moraju biti razjašnjena prije eventualnog ponovnog pokretanja rudarskih aktivnosti.

Aarhus centar u Bosni i Hercegovini nastavlja pratiti postupak u vezi s planiranim ponovnim pokretanjem rudarskih aktivnosti kompanije GEOMET d.o.o. Olovo na lokalitetima Očekalj i Prgoševo.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma objavilo je 29. oktobra 2026. godine Nacrt rješenja o obnovljenoj okolinskoj dozvoli za eksploataciju i gravitacionu preradu rude ceruzita te odlaganje rudarskog otpada – jalovine.

Budući da se radi o nacrtu, a ne konačnoj dozvoli, zainteresovana javnost još ima mogućnost dostaviti primjedbe. Aarhus centar najavio je da će Ministarstvu u zakonskom roku uputiti objedinjeni podnesak zasnovan na dokumentaciji pribavljenoj od federalnih i kantonalnih institucija, inspekcijskih organa, Agencije za vodno područje rijeke Save i Općine Olovo.

INCIDENT ZAGAĐENJA BIOŠTICE I PODACI O KVALITETU VODA

Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na incident iz februara 2023. godine, kada je, prema službenoj dokumentaciji, došlo do problema na odlagalištu jalovine i incidentnog zagađenja rijeke Bioštice.

Kantonalna vodna inspekcija tada je proglasila II stepen ugroženosti, a federalni inspekcijski organi naložili su obustavljanje odlaganja jalovine na oštećenom dijelu i provođenje sanacionih mjera.

Laboratorijski nalazi pokazali su 4.500 mg/l suspendovanih materija i 66 µg/l olova na mjestu incidenta, dok je na lokalitetu Zeleni vir istog dana izmjereno 34 µg/l olova.

Aarhus centar smatra da prije ponovnog pokretanja proizvodnje treba provjeriti kvalitet izvršene sanacije, izvedene radove i naknadne inspekcijske nalaze.

Dodatna pitanja otvorili su i podaci iz aktuelnog Nacrta dozvole. Za potok Bugojevac nizvodno navedene su koncentracije olova od 6,12 µg/l u 2022. godini, 7,85 µg/l u 2023, 18,56 µg/l u 2024. i 38,07 µg/l u 2025. godini, dok je u tabeli kao relevantna vrijednost navedeno 2 µg/l. Za 2025. godinu evidentirano je i 735 mg/l suspendovanih materija.

Istovremeno, za Zeleni vir navedeno je 4,32 µg/l olova, iako se u tekstualnom dijelu Nacrta tvrdi da su svi ispitivani parametri bili ispod dopuštenih graničnih vrijednosti.

Aarhus centar traži da Ministarstvo razjasni ovu neusklađenost i utvrdi uzroke evidentiranih odstupanja, bez unaprijed donesenog zaključka da su ona posljedica rudarskih aktivnosti. Posebno se insistira na utvrđivanju početnog stanja kvaliteta voda prije eventualnog pokretanja proizvodnje.

BUGOJEVAC, ZELENI VIR I DRŽAVNO ZEMLJIŠTE

Otvoreno je i pitanje hidrogeološke povezanosti potoka Bugojevac i izvorišta Zeleni vir. Dok novija dokumentacija navodi da bojenjem nije potvrđena njihova direktna veza, saglasnost Općinskog vijeća Olovo iz 2016. godine govori o direktnoj povezanosti. Aarhus centar zbog toga traži dodatno stručno razjašnjenje.

Posebno značajno pravno pitanje odnosi se na parcelu k.č. 1777/3 K.O. Dugandžići, na kojoj se, prema Nacrtu, dijelom nalaze odlagalište jalovine i pristupni put.

Riječ je o zemljištu u državnom vlasništvu, a dokumentacija pribavljena od Općine Olovo i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ukazuje na ranije promjene namjene državnog šumskog zemljišta.

Aarhus centar naglašava da okolinska dozvola ne može zamijeniti pravni osnov za korištenje državne imovine. Ovo pitanje povezuju i s odlukom Ustavnog suda BiH U-3/24, koja se odnosi na ustavni režim državne imovine i državnog šumskog zemljišta.

GRAVITACIONA PRERADA NIJE FLOTACIJA

Aarhus centar insistira i na preciznom definisanju tehnologije koju obuhvata dozvola.

Aktuelni Nacrt odnosi se na gravitacionu preradu rude, dok su raniji planovi GEOMET-a obuhvatali i flotaciju uz korištenje hemijskih reagensa. Agencija za vodno područje rijeke Save je 2023. godine prekinula poseban postupak prethodne vodne saglasnosti za flotaciju, između ostalog zbog pitanja zaštite izvorišta Zeleni vir.

Zbog toga se traži da konačna dozvola izričito isključi flotacijsku preradu i korištenje flotacijskih reagensa, a da svaka eventualna promjena tehnologije bude predmet posebnog postupka.

SIGURNOST JALOVIŠTA I VAŽENJE DOZVOLA

Nacrt predviđa novo odlagalište jalovine sa HDPE membranom, drenažnim sistemima, obodnim kanalima, lagunom i povratom tehnološke vode.

Iako Aarhus centar ovakvo tehničko rješenje smatra pozitivnim ukoliko je pravilno izvedeno i održavano, traži provjeru stvarnog stanja objekta, vodonepropusnosti, geomembrane, brana i sistema za odvodnju prije ponovnog pokretanja postrojenja.

Dodatno se traži provjera važenja rudarskih i drugih dozvola. Jedna rudarska dozvola iz 2021. godine, koja se odnosi na horizontalno-etažnu otkopnu metodu, izdata je na pet godina. Aarhus centar ne tvrdi da novi akt nije izdat, već zahtijeva da Ministarstvo službeno provjeri njeno važenje, kao i pravosnažnost i obuhvat dozvola za odlagalište, separaciju i drugu infrastrukturu.

ŠTA AARHUS CENTAR TRAŽI OD MINISTARSTVA?

U završnom podnesku Federalnom ministarstvu okoliša i turizma ova organizacija tražit će:

  • razjašnjenje protivrječnosti u podacima o kvalitetu voda i utvrđivanje početnog stanja prije restarta;
  • provjeru sanacije nakon incidenta iz 2023. godine;
  • potvrdu tehničke sigurnosti novog odlagališta jalovine;
  • stručno razjašnjenje veze Bugojevca i Zelenog vira;
  • izričito isključivanje flotacije iz predmetne dozvole;
  • razjašnjenje pravnog osnova korištenja državne parcele 1777/3;
  • provjeru važenja rudarskih, vodnih, koncesionih i drugih potrebnih dozvola;
  • precizne obaveze monitoringa i postupanja u slučaju prekoračenja dozvoljenih vrijednosti;
  • transparentan pristup javnosti rezultatima okolišnog monitoringa.

Aarhus centar naglašava da ne polazi od unaprijed donesenog zaključka da rudnik treba ili ne treba raditi. Njihov zahtjev je da se odluka donese na osnovu potpunih činjenica, važećih pravnih osnova i tehnički provjerene sigurnosti sistema.

Ističu i da službeni monitoring posljednjih godina pokazuje poboljšanje stanja Bioštice, što smatraju pozitivnim rezultatom koji treba očuvati.

Iz ove organizacije najavljuju nastavak praćenja postupka i korištenje raspoloživih pravnih mehanizama, uz redovno informisanje javnosti o konačnoj odluci Ministarstva.

Izvor: Aarhus centar u Bosni i Hercegovini