admin
Nakon informacija o navodnom ubrzanom prebacivanju novca iz Srbije u inostranstvo, slučaj Alta banke dobija regionalnu dimenziju. Makedonska opozicija traži odgovore od premijera Hristijana Mickoskog i guvernera Narodne banke Trajka Slaveskog, dok centralna banka tvrdi da su iznesene informacije neprovjerene.
Slučaj Alta banke, koji je posljednjih dana izazvao veliku pažnju javnosti u Srbiji, dobija novu dimenziju nakon što je makedonska opozicija zatražila objašnjenje o navodnim transferima više od 50 miliona eura iz Srbije u Sjevernu Makedoniju.
Andrej Žernovski, funkcioner opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), na konferenciji za novinare zatražio je hitne odgovore od premijera Hristijana Mickoskog i guvernera Narodne banke Sjeverne Makedonije Trajka Slaveskog.
Prema informacijama na koje se poziva SDSM, više od 50 miliona eura navodno je prebačeno iz sjedišta Alta banke u Beogradu u Alta banku u Sjevernoj Makedoniji.
Žernovski je otvorio i pitanje da li Skoplje predstavlja usputnu stanicu za dalje transfere novca prema Moskvi. Pritom je naglasio da ne iznosi tvrdnje o kriminalnom porijeklu novca, već traži objašnjenje prirode transakcija i okolnosti pod kojima se obavljaju.
Posebno je problematizovao okolnosti pod kojima je Alta banka ušla na makedonsko tržište, tvrdeći da su Mickoski i Slaveski imali važnu ulogu u tom procesu.
Narodna banka: Tvrdnje su neprovjerene
Guverner Narodne banke Sjeverne Makedonije Trajko Slaveski odbacio je mogućnost donošenja zaključaka na osnovu informacija koje je ocijenio neprovjerenim.
U pisanom odgovoru objavljenom na stranici centralne banke naveo je da samo prebacivanje sredstava iz jedne države u drugu ne predstavlja dokaz sumnjive aktivnosti.
Prema njegovim riječima, za pravilnu procjenu transakcija neophodno je utvrditi njihovu prirodu, osnov i okolnosti, kao i usklađenost sa važećim zakonima i propisima.
Slaveski je istakao da Narodna banka svakodnevno prati likvidnost, kapitalnu poziciju i izloženost rizicima svih banaka u zemlji, te da je makedonski bankarski sistem stabilan i otporan.
Slučaj dobija širi regionalni kontekst
Pitanje transfera novca u Sjevernu Makedoniju pojavilo se nakon što je advokat Ivan Ninić objavio da raspolaže operativnim saznanjima o navodnom ubrzanom prebacivanju likvidnog kapitala jedne banke iz Srbije prema inostranstvu, konkretno na račune i u pravna lica u Moskvi i Skoplju.
Prethodno je iz Narodne banke Srbije za televiziju N1 saopšteno da se transferi sredstava finansijskih institucija obavljaju redovnim kanalima platnog prometa, u skladu sa važećim propisima i utvrđenim procedurama.
U međuvremenu, pojavile su se i informacije o navodnom pokušaju iznošenja novca iz Poštanske štedionice, što je banka demantovala. Predstavnici sindikata te banke tvrdili su da je djelovanjem zaposlenih spriječena sporna isplata gotovog novca.
Za sada nema javno predočenih dokaza koji bi potvrdili da je novac prebacivanjem u Sjevernu Makedoniju završavao u Moskvi, niti da je riječ o nezakonitim transakcijama.
Ipak, činjenica da se u javnosti istovremeno otvaraju pitanja o kretanju kapitala kroz bankarski sistem Srbije i njegovim mogućim prekograničnim tokovima nameće potrebu za jasnim i provjerljivim odgovorima nadležnih institucija u obje države.
